(Su)život

Razlika Praznika i Blagdana

Znate onu narodnu, prevari me jednom, građanska Benjamina, do mene je. Ali prevari me još i ti, Mersudine bužimski...
Kolumna / Kolumne | 29. 12. 2021. u 09:00 Igor BOŽOVIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada smo mi prvi put okusili slobodu i demokratski politički poredak, svijet je napravio jedan golemi znanstveni iskorak. Ne zato što smo mi eto održali prve demokratske izbore u suvremenoj Bosni i Hercegovini, nego zato što je tada u Zemljinu orbitu lansiran tada najveći teleskop, nazvan po astronomu Edwinu Hubbleu.

Hubble je specifičan jer je za jedan teleskop prilično veliki, a s druge strane, manjkavosti koje su imali teleskopi na Zemljinoj površini, primjerice prašina, kiša, snijeg, snažno sunce koje se raspršuje kroz atmosferu, sve je to izbjegnuto jednostavnim izdizanjem iznad atmosfere. Jedan takav projekt motao se po glavama znanstvenika još prije Drugog Svjetskog Rata, a konkretno je projekt započeo kasnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, ohrabren spuštanjem na Mjesec. Inače, u njegovo slanje uloženo je znanje stotina inženjera, filozofa, a nimalo manje fizičara i astronoma.

Hubble je svoj dugovječni put u Svemir višestruko vratio znanstvenoj zajednici, osim što se nekoliko puta nadživio, popularizirao je znanost tisućama mladih entuzijasta koji su danas priznati astronomi, fizičari, blabla...

Iako je još uvijek funkcionalan, proteklih godina svjedočimo da više ne može ispunjavati svoje prvotne zadaće i razmišlja se o njegovoj zamjeni. Ono što Hubble nije mogao raditi, iako je bio jedinstven, napredan, jest vidjeti duboku povijest Svemira. Naime, Hubble je zbog tadašnjih znanstvenih dostignuća bio dizajniran da prati samo vidljivu svjetlost i dio ultraljubičastog spektra. To je sve prekrasno, ali u proteklih tri desetljeća pokazao se da nam ne može pomoći u razjašnjavanju 'kako je sve počelo'.

Nasljednik Hubblea

Projekt James Webb zamišljen je kao projekt starog astronoma pred mirovinom i to pod uvjeravanjem kolega: 'Vjerujte mi na riječ'. Tehnologije koje su podrazumijevale izgradnju jednog teleskopa koji bi snimao infracrveni spektar, odnosno razotkrio najstarije tajne Svemira koji nas okružuje, prije samo dvije godine nisu bile razvijene. Iskreno, kao čovječanstvo znali ssmo teoretski što treba napraviti, ali nismo znali kako.

Nastojat ću što jednostavnije opisati ovaj vanserijski teleskop koji će zamijeniti Hubble. Riječ je o teleskopu koji će biti poslan na posebno mjesto u Svemiru, takozvanu L2 točku 'iza Zemlje', mjesto gdje gotovo da ne postoji gravitacija, jer je negiraju međusobno gravitacije Zemlje, Mjeseca, Sunca i ostalih planeta. Takvih točaka je tek šest oko našeg matičnog planeta, a izabrana je ova kako bi Zemlja bila štit od ubojitih sunčevih zraka, koje bi pokvarile snimke, ali ujedno i otežale rad specijalnih kamera.

Naime, Webb je zamišljen da radi na temperaturi tek oko 7°K, što je najhadnije mjesto na koje smo ikad poslali neki uređaj (oko -265°C). Već i sami rad uređaja bi ga ometao, tako da je izrada klimatizacijskog uređaja, jedinstvenog u svijetu, koštala oko 150 milijuna američkih dolara.

Kako bi kamere mogle snimati infracrveni spektar, dakle nešto kao supersnažni ultrazvučni skener, izumljena su specifična zaštitna jedra od posebne plastike i aluminija, tako krhka da još nije poznato hoće li se rastaviti početkom iduće godine, kada teleskop konačno dođe do L2 točke. Sami teleskop ima ogromno ogledalo, veličine omanjeg stana na Đikovini, napravljeno od berilija i zlata. Ali ako mislite da je utrošeno tone materijala, ne, sloj zlata je tako tanak da je utrošeno tek 50-ak grama na čitav teleskop. James Webb je tako krhki ljepotan koji će snimati Svemir u nikad ranije viđenom svjetlu, iskonskom, 13 milijuna godina starom, možda i više.

Koliko je osjetljiv Webb, za njega je osmišljen novi softver stop animacije, budući da ni to prije nismo imali u znanosti. A goriva teleskop ima za tek pet godina rada, u najboljem slučaju 10. Što kasnije, u NASA-i nisu planirali, jer im je za projekt ponestalo novca. A više nisu smjeli pitati, jer će ovaj projekt jesti četvrtinu proračuna NASA-e idućih nekoliko desetljeća.

Da zaključim, ostatak čovječanstva nakon tri desetljeća Hubblea odlučio je da smo sazreli za korak dalje.

Skrati, Božoviću!

James Webb otkrit će nam mnogo stvari, o Svemiru, o Zemlji, o čovjeku, o prirodi, o Bogu u krajnosti... I neodoljivo je ne napraviti usporedbu s nama, budući smo vršnjaci s Hubbleom.

U Bosni i Hercegovini još nismo riješili nekoliko osnovnih križaljki. Primjerice, Sejdić-Fincija. Drugo, da majorizacija bilo koje priznate skupine društva nije demokratska. Treće, da većina treba biti i pokretač i motor razumijevanja slabijih, a ne uvjetovati svoju volju svima. Četvrto, da prema drugom zakonu termodinamike ništa nije vječno osim same promjene. Dakle, ni Dayton, ni oblik u kojem BiH postoji ili funkcionira.

No zanimljivo je. Dok u svijetu pored sasvim ispravnog Hubblea znanstvenici odluče da je došlo vrijeme za novi iskorak, za nešto bolje i naprednije, dok u svijetu vide prednosti cijepljenja, eto da ni o čemu drugom ne pričam... U nas...

U nas imaš neki dan ispad pred Božić u Sarajevu. I dok bi se grafit mogao sasvim normalno pripisati poludjelom pojedincu i preći preko toga, načelnica Sarajeva ga stavlja u suludi igrokaz Bosne i Hercegovine, svojim razvodnjavanjem krivnje. Baš kao što nikad nećemo saznati kako su skončale žrtve Kazana. Isto pod blagoslovom gradonačelnice Sarajeva.

Bio bi sve to pojedinačni incident koji govori u prilog građanskom društvu, evo vidiš kako taj jedan incident bode oči, to je zato što smo mi skladna zajednica. U većini slučajeva i jesmo. Mada je sve snažnija polemika oko čestitanja Praznika (tur. Tatil) i Blagdana (tur. Bayram), što neki koji se busaju u građanske vrijednosti uporno izbjegavaju naučiti. Pa i to sve bi se dalo objasniti nanovo naučenim vjerskim dogmama, pola stoljeća ateizma i ostale tlapnje kojima nas uče kada pravdaju građanski nacionalizam.

No, onda načelnik Bužima najavi uklanjanje božićne i novogodišnje čestitke. Znate onu narodnu, prevari me jednom, građanska Benjamina, do mene je. Ali prevari me još i ti, Mersudine bužimski... Možda je sad ipak malo majorizacije na stolu. Ono, mrvica barem. Ali kada se ta izjava, najava, dopuni jednako drskim plakatom u Zenici kako jelka, Djed Mraz i Nova Godina nisu dio islama i tradicije Bošnjaka, pitam se je li nam ovo svima poruka da se polagano krenemo pakirati i ići tamo gdje su božićni bor, Djed Božićnjak i blagdani koji dođu uz promjenu kalendara tradicija.

Možete sada reći kako sam desničar, i vjerojatno hoćete. Ali ja iskreno vjerujem kako je činjenica da su ovi nemili događaji dospjeli u bosanskohercegovačke medije, uz prigodnu osudu, pokazatelj da nade za ovom prokletom zemljom još ima. Mrvica, ali da je još ima. Samo treba razumjeti da oni koji se kite građanskim perjem, vjerojatno su ispod toga obični nacionalšovinisti, dok su oni koji na to upozoravaju možda liberali željni građanske države tek obojene nacionalnim identitetom, baš jednako kako su i Švicarska i Belgija i Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo i svaka normalna složena država.

Ne znam za vas, ja se divim da su u svijetu rekli, slušaj, treba napraviti iskorak nakog Hubblea, bez obzira što je Hubble sasvim dobar. Znate, treba i u nas napraviti neki iskorak nakon tri desetljeća. Možda barem priznati gdje griješimo. Pa evo dokle nas je kofol građanski inat doveo – godinu dana stoji čitava država.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

Kopirati
Drag cursor here to close