Povodom Međunarodnog dana rijeka, predstavnici Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Networka danas su u prostorijama Europe House u Sarajevu skrenuli pozornost na kontinuiranu borbu protiv izgradnje hidroenergetskog projekta ''Gornji horizonti''.
Ovaj projekt, koji obuhvaća niz hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i biološkoj raznolikosti ovog područja. Trenutačno je u tijeku odlučivanje o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš za HE Bileća, jednu od tri hidroelektrane u tom sustavu, rečeno je na konferenciji za medije, piše FTV.
Ekološki aktivisti, pravnici i predstavnici civilnog društva upozorili su da bi realizacija ovog projekta imala nesagledive posljedice na ekosustav, vodne resurse i lokalne zajednice koje ovise o rijekama.
Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom.
Delta Neretve već se posljednjih godina suočava sa zaslanjivanjem, a ljudi u ovom ključnom poljoprivrednom području strahuju za svoju budućnost.
''Danas, na Međunarodni dan rijeka, podsjećamo da voda nije samo resurs za profit, već osnovni element života. Ako je tako promatramo, onda je ne smijemo izrabljivati, već zaštititi, a štiteći vodne resurse, štitimo sebe i svoju budućnost. Projekt 'Gornji horizonti' nepovratno će uništiti više od pet naših najljepših i najvrjednijih rijeka. Uništenjem ovih rijeka uništit će se i naša tradicija, naša budućnost i naš turizam'', istaknula je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH i pravnica.
Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv ovog projekta. Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za hidroelektranu Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura.
Podnesena je žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhusku konvenciju.
Upućen je poziv javnosti, medijima i institucijama da prepoznaju dugoročne posljedice projekta ''Gornji horizonti'' i podrže alternativna rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života budućih generacija, priopćeno je iz Mreže Aarhus centara u BiH.
