Proces uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, koji je uveden školske godine 2004./05., nikada sustavno nije preispitan. Da je ispoštovan koncept devetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja, upućeni kažu, vjerojatno bismo imali osnovno obrazovanje po njemačkom i švicarskom uzoru, no sudeći po rezultatima bh. učenika na PISA i TIMMS testiranjima, reforma, čini se, nije donijela željene rezultate.
Tijekom proteklih godina javljale su se određene inicijative koje su zagovarale povratak osmogodišnjeg obrazovanja, posebno u kontekstu kritika na devetogodišnji sustav.
No bi li povratak na osmogodišnji sustav sada bio moguć i bi li riješio strukturne probleme obrazovanja?
''Koncept je bio zamišljen na jedan način, a realizacija je bila nešto sasvim drugo'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info Aida Jerlagić nastavnica razredne nastave u JU OŠ 'Hamdija Kreševljaković' Sarajevo i potpredsjednica Udruženja učitelja Kantona Sarajevo.
''Prvo što nije dobro u devetogodišnjem obrazovanju je što djeca polaze godinu ranije, što je velika greška. Djeca su emocionalno nezrela, jer škola je obaveza'', kaže ova nastavnica koja u učionici radi već preko 30 godina.
Iako je taj prvi razred koncipiran tako da se djeca pripremaju, a u drugom polugodištu imaju zadaće, djeca kaže, imaju uvijek taj strah kako će nešto napraviti.
''Djeca uvijek imaju taj neki strah, trebaju zadovoljiti roditelje, trebaju biti bolji od učitelja, a zaista su mali i za takve obveze. Tako da je prva greška što se tako mali upisuju osnovnu školu; koncepcija je solidno zamišljena, ali sve se opet vratilo samo na sadržaje i preliveno je iz jednog u drugo. Nešto što se radilo u četvrtom, prebačeno je u treći, nešto što je u bilo u petom sada je u sedmom sedmom. Razred više - niže, no u principu ništa se nije napravilo'', kazala je Jerlagić.
Inače, devetogodišnje osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini uvedeno je na osnovu Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su svi županijski zakoni o osnovnom obrazovanju usklađeni sa navedenim okvirnim zakonom, propisano je obvezno devetogodišnje osnovno obrazovanje za svu djecu u Federaciji BiH.
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja/nauke, za Bljesak.info su rekli kako je Ministarstvo civilnih poslova BiH niz godina pratilo provođenje Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, te je o provedbi navedenog zakona izrađivalo informacije koje je razmatralo i usvajalo Vijeće ministara BiH.
''U članu 16 stav 3 Okvirnog zakona stoji 'Nadležne obrazovne vlasti i škole u Bosni i Hercegovini obavezne su, najkasnije do lipnja 2004. godine, stvoriti sve potrebne uvjete za normalno otpočinjanje osnovne škole u trajanju od devet godina'', te je i ovaj segment provođenja Okvirnog zakona bio razmatran u informacijama koje je izrađivalo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a na prijedlog istog, razmatralo i usvajalo Vijeće ministara BiH.
Nakon usvajanja Okvirnog zakona, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je koordiniralo aktivnostima vezanim za izradu Koncepcije devetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja i Okvirnog nastavnog plana i programa za devetogodišnje osnovno obrazovanje, dokumenata koji su služili kao polazni modeli za izradu i usvajanje županijskih akata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja kao i nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu, u skladu sa ustavnim nadležnostima kantona u području obrazovanja'', rekli su.
U Federaciji Bosne i Hercegovine obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno je u školskoj 2004./05. godini, kako navode, no uvodilo se neujednačenom dinamikom po županijama.
Iz ministarstva kažu da od školske godine 2009./10. devetogodišnje obrazovanje provodi se u svim županijama u Federaciji BiH. Agencija za obrazovanje je 2018. godine objavila dokument s jasnim ciljevima učenja za osnovne i srednje škole, koji je postao temelj za izradu novih planova i programa u devetogodišnjem obrazovanju u županijama.
Inače, HNŽ još uvijek nije usvojio zakone, a više možete pročitati na linkovima:
Iz Agencije za obrazovanje kažu da će se o promjenama devetogodišnjeg obrazovanja moći govoriti tek kada završe sve reforme, uključujući prelazak na učenje temeljeno na ishodima i nove metode nastave.
Dodaju da su 2012. godine, na zadnjoj generaciji učenika iz osmogodišnje škole, napravili analizu kako bi mogli pratiti učinkovitost reforme kroz uspjeh učenika.
Također napominju da je reforma osnovne škole u BiH počela 2003. bez dovoljno pripreme i suradnje svih važnih institucija. U Republici Srpskoj devetogodišnje obrazovanje uvedeno je školske 2003./04., dok se u Federaciji BiH uvodilo postupno od 2004. do 2009. godine.
Na žalost, ne postoje sveobuhvatni podaci koji potvrđuju da je devetogodišnji model ostvario očekivane rezultate u pogledu kvalitete obrazovanja i pripreme učenika za srednju školu.
''Trenutno su jedini sveobuhvatni izvori podataka međunarodne studije, koje omogućuju praćenje i analizu obrazovnih trendova i identificiranje obrazovnih segmenata kojima je potrebna dodatna nadogradnja. Nažalost, ove studije nisu rađene u kontinuitetu te Bosna i Hercegovina, za razliku od nekih drugih zemalja sudionica, ne može pratiti trendove i raditi usporedbe. Kvaliteta obrazovanja, odnosno znanja učenika, nije, barem ne isključivo, vezana uz broj godina školovanja, nego uz način učenja i poučavanja, zbog čega Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje kontinuirano apelira na dosljednu primjenu nove Zajedničke jezgre definirane na ishodima učenja kako i na kontinuiranu provedbu međunarodnih istraživanja'', navode iz Agencije.
Reforma obrazovnih sustava u Bosni i Hercegovini, kažu, podrazumijeva unapređenje metoda učenja i poučavanja kako bi učenici usvojili znanja na učinkovitiji način i postizali bolje rezultate.
Aida Jerlagić tijekom svog dugogodišnjeg iskustva nije primijetila značajne promjene, osim što se otežalo i djeci i nastavnicima.
''Evo i sad imamo kurikulum kod nas, koji opet nije ništa napravio, osim forme. Znači mi samo imamo elektronske dnevnike i imamo godišnje modele kod planova i programa. Radimo po ishodima učenja, ali u principu suštinski. Djeca imaju teške torbe, imaju isti broj predmeta, ništa se nije promijenilo. Ništa se nije olakšalo, čak štoviše, neke su nove metodologije koje zahtijevaju puno pripreme i za nastavnike, a puno veće obveze i za djecu'', kaže Jerlagić.
Kaže da se stalno nešto revidira, otkako je počela raditi, ali se na kraju sve svede na prebacivanje nekih sadržaja iz jednog razreda u drugi.
''Pokušava se tu usuglasiti horizontalno i vertikalno u smislu da se neki sadržaji iz određenih predmeta, recimo, rade u istom razredu, ali način rada se u biti ne mijenja'' kaže Jerlagić.
Inače, smatra da je danas ostavljeno na volju nastavnika i profesora, te je važno koliko ulažu u sebe, edukaciju, te koliko će doprinijeti u učionici.
''No osim osobne volje, sustavno ništa nije riješeno samim tim što je uvedena reforma, a nisu educirani svi nastavnici. Ljudi su nespremni ušli u to, rade kao što su radili, gledaju da ispune i zadovolje formu samo na papiru, a u učionici je većinom isto'', kaže.
Inače, prema podacima Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH čak deset županija Federacije BiH započelo je s reformom obrazovanja zasnovanoj na ishodima učenja.
''Prvi su s reformom krenuli Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton, a kasnije su im se odlukom ministara pridružila i ministarstva iz županija u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku. Tijekom 2024. započela je reforma i u Unsko-sanskom kantonu i pilotiranje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Obrazovna reforma i uspostava novih predmetnih kurikula podrazumijeva napuštanje zastarjelih nastavnih planova i programa, kao i metoda nastave. Agencija nije izradila samo Zajedničku jezgru definiranu na ishodima nego je, prepoznavši ključne trenutke u obrazovanju, a sukladno svome mandatu, izradila čitav niz dokumenata čija je primarna funkcija podrška reformi obrazovanja'', kažu iz Agencije.
''Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) provodi međunarodna istraživanja koja omogućuju objektivnu procjenu učeničkih postignuća i usporedbu s drugim zemljama. Podaci međunarodnih istraživanja generalno ukazuju na potrebu za sustavnim reformama u obrazovanju, uključujući unapređenje nastavnih metoda, jačanje kompetencija nastavnika i dosljednu primjenu Zajedničke jezgre definirane na ishodima učenja'', kažu iz Agencije.
No tu je još jedan problem, u BiH je također nizak obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem u usporedbi sa drugim državama iz okruženja, a posebno u usporedbi sa državama Europske unije.
''Skoro 18 godina od usvajanja Okvirnog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 88/07) još uvijek svi kantoni nisu donijeli svoje zakone o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji su usklađeni s Okvirnim zakonom, nije sigurno da li će se kantonalnim ministarstvima obrazovanja moći postaviti uvjet osiguranja obavezne godine predškolskog odgoja i obrazovanja u godini prije polaska u osnovnu školu'', kažu iz Ministarstva obrazovanja.
Nastavnica Jerlagić kaže da je prvi razred zapravo pripremni razred, no smatra da su djeca ipak premala za tako rano sjedanje u klupe.
''Djeca su emocionalno nezrela za takvu vrstu obaveze, to je sve suviše rano. Prvo polugodište prvog razreda je koncipirano tako da se djeca u prvom razredu razvijaju predmatematičke i predčitalačke vještine i to se uglavnom radi u razvijanju te fine motorike, ne ide se odmah sa tim vježbama i brojevima, to dolazi u drugom polugodištu prvog razreda'', kaže Jerlagić.
Djeca, smatra kongnitivno mogu sve, ali emocionalno, njima ta godina znači.
''Što se tiče ovakvog programa mogu sve, on je u redu jer kognitivnoga djeca stvarno dostižu, problem je emocionalne nezrelosti, koncentracije; nemaju fokusa, ne mogu se dugo zadržati.Tu su dvije tri minute u kojima bi vi mogli nešto nešto uradite. Sve drugo treba da bude igra, ali eto, samo je u tome problem što je njima stvarno ta jedna godina zrelosti puno znači'', smatra Jerlagić.
I u konačnici što sada? Je li moguć povratak na osmogodišnji sustav ili ćemo nastaviti ovako klimavo funkcionirati na štetu ponajviše djece, a onda i nastavnog osoblja?
''Mislim da je nemoguće sad vratiti na osmogodišnju školu. To povlači i zaista puno stavki koje je teško realizirati. Samim tim je prva stvar ta što bi puno ljudi ostalo bez posla. Tu su onda i norme nastavnicima i sve to ide jedno s drugim, ali moglo bi se sigurno napraviti malo drugačiji pristup; u smislu da taj prvi razred bude zaista pripremni razred za onih osam godina koje slijede. Moglo bi se koncipirati jednostavnije, da ne bude baš ovako kompleksno, kako je u ovom trenutku'', kaže Jerlagić, koja smatra da fokus treba biti na edukaciji.
''Nastavnici stalno trebaju prolaziti kroz stručna usavršavanja, koja oni sada nemaju, drže se rada kao prije 20 godina. Neki se nastavnici sami educiraju i prate sve na što naiđu, ali ima i onih koji ne rade, jer nisu obvezni. Sistemski treba pripremiti nastavnike na sve izazove'', kaže Jerlagić ponavljajući da edukacija i stručno usavršavanje nastavnika trebaju biti kontinuirani i u skladu s promjenama.
Iz Agencije kažu da su se tijekom proteklih godina javljale određene inicijative koje su zagovarale povratak osmogodišnjeg obrazovanja, posebno u kontekstu kritika na devetogodišnji sustav.
''Kritike su se uglavnom odnosile na preopterećenost učenika, neučinkovitost nastavnih planova i nedostatak pripreme za uvođenje devetogodišnjeg sustava. Kao što smo prethodno spomenuli, reforma osnovne škole u BiH inicirana je zakonskom procedurom 2003. godine bez prethodne temeljite pripremljenosti i suradnje svih relevantnih subjekata. To je dovelo do neujednačene primjene nastavnih programa u različitim kantonima i županijama te stvorilo izazove u provedbi reformskih mjera. I danas se u obrazovnim sustavima u BiH javljaju neusklađenosti nastavnih planova i programa s koncepcijom devetogodišnjeg obrazovanja. Istodobno, provodi se promjena obrazovne paradigme, koja se temelji na ishodima učenja, s ciljem prilagodbe nastavnih metoda suvremenim obrazovnim standardima'', kažu iz Agencije.
Smatraju da povratak na osmogodišnji sustav, unatoč pojedinim inicijativama, ne bi riješio strukturne probleme obrazovanja, već bi stvorio dodatne poteškoće u kontinuitetu reforme i prilagodbi obrazovnog sustava europskim i međunarodnim standardima.
''Zaključno, kao što smo prethodno naveli, broj godina provedenih u osnovnom obrazovanju nije presudan faktor. Nikakve značajnije pomake ne bi imali uporabom zastarjelih nastavnih planova i programa i istih metoda poučavanja i vrednovanja ni da smo zadržali osmogodišnje obrazovanje. Važno je fokus usmjeriti na učenike i njihova postignuća, na razvoj ključnih kompetencija i životnih vještina, kako bi učenici u konačnici ovladali funkcionalnim, a ne repetitivnim znanjem’’, kažu iz Agencije.
Smatraju da je umjesto vraćanja na staro, potrebno dosljedno implementirati reformu, poboljšati nastavne metode, osigurati kontinuirano stručno usavršavanje nastavnog osoblja, kao i kontinuirano sudjelovanje u međunarodnim istraživanjima kako bi sustavno pratili učenička postignuća.
U Federalnom ministarstvu kažu kako je reforma osnovnog obrazovanja započeta prije više od 20 godina, investirana su značajna financijska sredstva, ljudski i drugi resursi za izradu Zajedničke jezgre definirane na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini, a potom za kurikularne reforme osnovnog obrazovanja, koje su se provodile različitom dinamikom po kantonima.
''Povratak na osmogodišnje osnovno obrazovanje bi zahtijevao konsenzus svih relevantnih aktera i donositelja odluka u Bosni i Hercegovini, zahtijevao reviziju i značajna financijska sredstva i ljudske resurse za reviziju Zajedničke jezgre definirane na ishodima učenja u BiH, te na istoj zasnovanih kantonalnih nastavnih planova i programa za osnovno obrazovanje, koji su do sada izrađeni, često uz financijsku podršku međunarodnih organizacija. Prema tome, eventualna odluka o vraćanju na osmogodišnje osnovno obrazovanje ne može biti donesena jednostrano od strane jednog nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a svakako nije u nadležnosti ovog ministarstva'', kazali su iz ministarstva.
Valja istaknuti i da je u Hrvatskoj devetogodišnje obrazovanje uvedeno 2005. godine kao pilot-projekt u 49 osnovnih škola, prema modelu "6+3" (šest godina razredne nastave + tri godine predmetne nastave). Međutim, devetogodišnje obrazovanje nikada nije postalo obvezno niti u potpunosti implementirano u cijelom sustavu. Pilot-projekt je zamrznut i na kraju napušten nakon nekoliko godina. Formalno nikada nije došlo do zakonske obveze uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja za sve učenike, dok je u BiH nastavila s primjenom, bez adekvatnih revizija i ocjena utjecaja devetogodišnjeg sustava.
No čini se kako je velik problem ljudskih resursa odnosno prosvjetara, koji su, kao što se moglo vidjeti u proteklom razdoblju diljem BiH bili nezadovoljni. Organizirani su brojni prosvjedi i tražilo se poboljšanje statusa, no u medijima se nisu mogle pronaći informacije da prosvjetari traže reforme obrazovanja. Netko i te promjene mora pokrenuti.
