bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
NAJNOVIJE
Međunarodni dan rijeka

Prijeti li BiH ekološka katastrofa? - Ekolozi protiv ''Gornjih horizonata''

Projekt predviđa izgradnju niza hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, što ekološki aktivisti smatraju ozbiljnom prijetnjom okolišu i biološkoj raznolikosti regije.
14.03.2025. u 14:16
text

Ekološki aktivisti upozoravaju na štetnost projekta ''Gornji horizonti'' na Međunarodni dan rijeka

Povodom Međunarodnog dana rijeka, 14. ožujka 2025., predstavnici Mreže Aarhus centara u BiH i CEE Bankwatch Networka održali su konferenciju za medije u Europe House Sarajevo, istaknuvši negativne posljedice hidroenergetskog projekta ''Gornji horizonti''.

Projekt predviđa izgradnju niza hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, što ekološki aktivisti smatraju ozbiljnom prijetnjom okolišu i biološkoj raznolikosti regije. Trenutno se odlučuje o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš za HE Bileća, jedne od triju planiranih hidroelektrana.

Što kažu aktivisti?

Ekolozi, pravnici i predstavnici civilnog društva upozorili su na nesagledive posljedice projekta, posebno na Hutovo blato, jedno od najvažnijih močvarnih područja u Europi, zaštićeno Ramsarskom konvencijom. Delta Neretve već se suočava sa zaslanjivanjem, zbog čega lokalni poljoprivrednici strahuju za budućnost.

''Voda nije samo resurs za profit, već osnovni element života. Uništenjem rijeka, uništavamo svoju tradiciju, budućnost i turizam'', upozorila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Aarhus centar i Centar za životnu sredinu (CZZS) vode pravnu borbu protiv projekta, pri čemu su nedavne sudske odluke već poništile nekoliko građevinskih dozvola za HE Dabar. Također, podnesena je žalba Sekretarijatu Bernske konvencije, a u pripremi su prijave i Ramsarskoj te Aarhuskoj konvenciji.

Energetski sektor ili ekološka katastrofa?

Aktivisti upozoravaju da ''Gornji horizonti'' nisu izoliran projekt, već dio šireg sustava hidroelektrana koji prijeti stabilnosti vodnih resursa regije. Stručnjaci ističu da BiH mora razvijati energetski sektor bez ugrožavanja prirodnih bogatstava.

''Iako je HE Dabar već u izgradnji, još uvijek možemo spasiti ekosustave Zalomke i Neretve te zajednice koje ovise o njima. Ne smijemo dopustiti da kratkoročni interesi investitora unište stoljećima stare rijeke'', poručila je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Europe iz CEE Bankwatch Networka.

Među govornicima na konferenciji bili su i Đorđe Stefanović (Udruga Dinarica), Adnan Đuliman (Udruženje Novi Val Blagaj) te drugi aktivisti i pravnici.

Zaključeno je da je nužna podrška javnosti, medija i institucija kako bi se prepoznale dugoročne posljedice ovog projekta te pronašla održiva rješenja koja neće ugroziti ekološku ravnotežu i kvalitetu života budućih generacija.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO