Koliko god da danas djeluje nevjerojatno, Zastava 101 je najuspješniji model jugoslovenske auto - industrije. Proizveden je u daleko većem broju primjeraka u odnosu na "fiću" i "jugu", a svoje mjesto u povijesti automobila zauzima i kao začetnik Golf klase.
"Stojadin", "kec" ili "stojka", svejedno, može se pohvaliti da je prvi model koji je objedinio prednji pogon, poprečno postavljen motor i mjenjač, nezavisno ogibljenje na obje osovine, od čega je naprijed mekferson, i peta vrata gepeka. Bio je praktično prvi moderan hatchback na svijetu, pojavivši se na tržištu tri godine prije Golfa.
Da je "stojadin" derivat FIAT-a 128, to već svi znaju. U vrijeme kada je u Kragujevcu počela proizvodnja (15. listopad 1971.), talijanski original je već dvije godine bio na tržištu. Proglašen je za automobil godine 1970. i okarakteriziran kao auto koji je ispred svog vremena – sa odličnim kočnicama i izvanrednim upravljanjem.
Konceptualno posmatrano, do danas se malo toga promijenilo; uslijedile su varijacije na temu i bolje interpretacije. Još nešto je 128-icu učinilo veoma naprednom za svoje vrijeme – motor. Bio je to prvi auto sa novim FIAT-ovim SOHC motorom. Konstruirao ga je Aurelio Lampredi, a glavne karakteristike motora su bile da je brijegasto vratilo u aluminijskoj glavi pogonjeno nazubljenim kaišem.
Uporedo sa početkom proizvodnje FIAT-a 128, rukovodstvo Zastave na čelu sa generalnim direktorom Prvoslavom Rakovićem imalo je ambiciju da u proizvodnju uvede nov model, a ne 124, koji su im nudili. Raković je započeo maratonske pregovore o proizvodnji novog modela. Upornost i renome jugoslovenskih stručnjaka su bili toliko jaki da je FIAT odlučio Zastavi ustupiti odbačenu verziju FIAT-a 128, pod radnim nazivom FIAT X1/1, a kasnije FIAT128B1.
Bila je to u stvari Zastava 101, onakva kakvu je i danas znamo i ujedno jedna od najvećih FIAT-ovih grešaka – umjesto da sami postanu proizvođač prvog modernog hatchbacka na svijetu, tu titulu su prepustili Zastavi. Prvi primjerci su prikazani na Sajmu automobila u Beogradu 15. ožujka 1971. godine, a serijska proizvodnja u Kragujevcu počinje točno sedam mjeseci kasnije.
Ljubitelji "stojadina" slažu se da samo modeli proizvedeni do pojave GT/GTL-a 1983. godine uživaju kultni status, a posebno serije Conforta (1979-1983). Zastava je izvozila 'keca' u veliki broj zemalja Zapadne Europe kao što su Francuska, Njemačka, Luksemburg, Švicarska, Belgija, Nizozemska i Velika Britanija. Balkan i Centralna Europa su također bili pokriveni, a osim što se prodavao u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Čehoslovačkoj, sklapao se i u Poljskoj.
Najveći marketinški događaj za Zastavu 101 dogodio se 1975. godine kada je organizirana ekspedicija od Kragujevca do Kilimandžara dužine preko 11 000 km kroz bespuća Nubijske pustinje, savana, kamenjara, trnovitih predjela i močvara.
