Marić: Raštika je othranila generacije, a često smo se stidjeli ove čudesne biljke

Gospodin Toni Marić iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u turizmu i ugostiteljstvu, a u novije vrijeme ponajviše je posvećen agroturizmu.

I ove godine dočekuje goste i natjecatelje na kulinarskoj manifestaciji "Raštikijada" u Ružićima pokraj Gruda u Hercegovini. Ovogodišnja "Raštikijada" u organizaciji "Marića gaja" je 14. po redu, a predviđena je za 31. listopada.

Prva iskustva u ugostiteljstvu stjecao je radeći u Njemačkoj, da bi 1994. pokrenuo vlastiti restoran Kiwi, a četiri godine kasnije i istoimenu motel.

Od svibnja 2007. posvetio se i agroturizmu, podižući na vlastitoj zemlji "Marića gaj", turističko-ugostiteljski, ali i poljoprivredni kompleks na 40 hektara površine.

"Ideja o "Raštikijadi" je nastala prilikom mojih putovanja. Putujući po Europi, uvidio sam da mnogi krajevi imaju svoje festivale na temelju neke lokalne poljoprivredne kulture. Razmišljao sam, zašto i mi u Hercegovini ne bismo mogli imati jedan takav kuharski festival, a onda sam zaključio da bi raštika jedino mogla biti ono što je naše izvorno", kaže naš gost.

Napominje kako u početku nije bilo lako razvijati koncept raštikijade, ali vjerovao je da bi manifestacija mogla naići na prijem kod ljudi, s obzirom na simboliku raštike koja je un ovim krajevima prehranila generacije, kao sirotinjska hrana, koje smo se često i stidjeli, ali u modernom dobu ponovno, posve otvoreno prigrlili kao kulinarski specijalitet.

Čut ćete u razgovoru niz korisnih informacija o samoj raštici, vraćanju tradiciji i tradicionalnoj ishrani, zdravoj hrani i drugim temema koje se s tim u vezi, a, dakako, i sve ono što posjetitelje očekuje na ovogodišnjoj "Raštikijadi".

Ima tu još tema za one koji primjerice i šire razmišljaju o proizvodnji zdrave hrane, turizmu i oslanjanju na blagodati podneblja.

Zanimalo nas je također:

- Kakvi su poticaji poduzetnicima i obiteljskim gospodarstvima kod nas?

- Kakva je podrška ovoj branši pružena od strane struke, primjerice poljoprivrednih škola i fakulteta, instituta, zavoda i drugih ustanova koje se bave nadzorom i kontrolom, ali, prije svega, i izobrazbom stručnjaka koji su itekako nužni u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji?

- Koliko smo kao podneblje i društvo zakazali u proizvodnji hrane, posebno one koju smatramo zdravom i primarno važnom u ishrani? Odnosno, što bi trebalo poduzeti kako bi se ljudi vraćali prirodi i proizvodnji hrane za sebe, ali i za prodaju?

- Koliko je (ne)sačuvano tlo u Hercegovini (ali i općenito u BiH) kako bi bilo pogodno i plodno za uzgoj poljoprivrednih kultura?

Kakva je budućnost proizvodnje (zdrave) hrane – koliko su mlade generacije zainteresirane za proizvodnju hrane i imaju li se gdje obučiti kako bi to radili na ispravan način, također je tema našeg razgovora, a naravno pitali smo i za daljnje planove gospodina Marića.

Sve ostalo poslušajte i pogledajte u našem video zapisu.