Čudo na Dunavu

Prije 50 godina Tito i Ceaușescu pustili u rad hidroelektranu Đerdap

Đerdapska brana dugačka je 760 m, visoka 54 m i široka 36 m, čime je na izlazu Dunava iz Sipske klisure (8 km uzvodno od Kladova) stvoreno Đerdapsko jezero (površina 253 km²). Bila je tada najveća europska hidroelektrana kapaciteta 2.100 megavata.
Sci-Tech / Tehnologija | 16. 05. 2022. u 12:34 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 50 godina predsjednici Jugoslavije i Rumunjske, Josip Broz Tito i Nicolae Ceaușescu, svečano su pustili u rad Hidroelektranu Đerdap, podignutu na 943. kilometru rijeke Dunav, na samo granici zemalja.

Prethodno su 7. rujna 1964, predsjednici dvije susjedne zemlje Jugoslavije i Rumunjske, Josip Broz Tito i Gheorge Gheorghiu-Dej, obilježili svečani početak radova na izgradnji hidroelektrane.

Sporazum o izgradnji HE potpisan je krajem studenog 1963. godine u Beogradu. Posao na kojem je radilo oko 5.000 ljudi završen je kolovoza 1970, tada su u pogon su pušteni prvi agregati.

To je bila najveća europska hidroelektrana sa instaliranim kapacitetom od 2.100 megavata i poslije izgradnje, po veličini četvrta na svijetu.

Hidrolektrana je znatno podigla razinu Dunava, posebno na najužim i nekada najopasnijim dionicama. Prema predračunskoj vrijednosti, za izgradnju je bilo potrebno oko 500 milijuna dolara, po tadašnjem deviznom tečaju. Na kraju izvođenja svih radova vrijednost objekta se procjenjuje na oko današnjih pet milijardi eura. Đerdap godišnje proizvede 5,65 milijardi kilovatsati.

Ova dunavska 'tvornica struje' koja je premostila Dunav, još uvijek je najveća hidrotehnička građevina na Dunavu potpuno je simetrična i projektirana tako da svaka zemlja, dakle i Srbija i Rumunjska raspolažu istim dijelovima glavnog objekta, odnosno sa po jednom elektranom, brodskom prevodnicom i po sedam preljevnih polja od ukupno 14, koliko ih ima u zajedničkoj preljevnoj brani. Montirano je 12 hidroagregata snage po 190 megavata, sa Kaplanovim turbinama, čiji presjek kola iznosi oko 9,5 metara.

Do tada u svijetu nisu građene turbine većeg presjeka. Simetralu objekta čini državna granica. Akumulacijsko jezero je zapremine 1.380 miliona metara kubnih vode, a njegove potencijale na jednoj hidroelektrani eksploatiraju dvije zemlje – Srbija i Rumunjska i po tome je jedinstvena u svijetu.

Foto: Hrastovic-inzenjering.hr / HE Đerdap

Bila je to najveća europska hidroelektrana sa instaliranim kapacitetom od 2.100 megavata i poslije izgradnje četvrta po veličini na svijetu. Pod vodom akumulacije na srpskoj strani Dunava našlo se šest naselja, dok je na rumunskoj strani potopljeno osam naselja i ukupno je preseljeno 23.000 stanovnika.

Đerdap (tur. girdap < perz. girdāb: vrtlog, vir, brzica) je prirodna probojnica Dunava,usječena u Južnim Karpatima, na granici Srbije i Rumunjske (između Golupca i Kladova), duga oko 100 km. Kompozitna dolina; sastoji se od sedam morfoloških cjelina, četiriju sutjeska i triju proširenih zavala.

Đerdapska brana dugačka je 760 m, visoka 54 m i široka 36 m, čime je na izlazu Dunava iz Sipske klisure (8 km uzvodno od Kladova) stvoreno Đerdapsko jezero (površina 253 km²).

Oko 80 km nizvodno (nedaleko od Prahova) izgrađena je 1978–85. HE Đerdap II. ukupne snage 432 MW; njoj su naknadno dodana 4 hidroagregata, pa ukupna instalirana snaga danas iznosi 550 MW.

Potapanjem podvodnih stijena koje su otežavale plovidbu i izgradnjom brodskih prevodnica (ustave) omogućena je plovidba brodovima do 5000 t nosivosti.

Jezero je potopilo i nekoliko znamenitih kulturno-povijesnih spomenika: otok Ada Kale s mnoštvom minareta, ruševine Trajanova mosta (103–105. god.) i Tiberijeva puta (33. i 34. god.) te Sekeljijev put iz doba austrougarske uprave.

Konzervacijom je očuvano arheološko nalazište mezolitičko-neolitičkoga naselja Lepenski vir te Trajanova ploča, koja je podignuta iznad razine jezera. Na desnoj, srpskoj obali Đerdapa osnovan je 1974. nacionalni park Đerdap (64 000 ha). – Naseljen već od gornjeg paleolitika (špilja Climente).

Tijekom mezolitika ondje se razvila kultura tipa Cuina Turcului (mikroliti, koštana oruđa) koja se početkom holocena preobrazila u kulturu Lepenskoga vira, jednu od najosebujnijih prapovijesnih pojava u Podunavlju. Život se nastavio i tijekom neolitika (starčevačka kultura).

Rimske su legije za cara Trajana duž klisure usjekle put, o čemu svjedoči u stijenu uklesana Trajanova ploča (Tabula Traiana).

Video: Josip Broz Tito i Causesku - Otvaranje hidroelektrane Djerdap

(Izvori: Hrastović-inženjering, Hrvatska enciklopedija)

Kopirati
Drag cursor here to close