Razumijevanje i prevencija femicida moraju biti prioritet svih institucija, jer svakim danom postaje sve jasnije da je reakcija sustava na nasilje nad ženama i dalje nedovoljna, istaknuto je na okruglom stolu „Unaprjeđenje pravosudnog odgovora s ciljem zaštite žena i sprječavanja nasilja nad ženama“, održanom u Sarajevu.
Fokus okruglog stola bio je na poboljšanju pravosudnog odgovora na femicid i nasilje nad ženama kroz jačanje koordinacije među institucijama, usklađivanje zakona s međunarodnim standardima te uspostavljanje učinkovitih mehanizama za prevenciju i zaštitu.
Sabina Đapo, menadžerica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, naglasila je važnost konstruktivnog dijaloga i koordinacije među svim relevantnim akterima u lancu prevencije i procesuiranja femicida, najtežeg oblika rodno uvjetovanog nasilja.
„Razumijevanje i prevencija femicida moraju biti prioritet svih institucija, jer svakim danom postaje sve jasnije da je reakcija sustava na nasilje nad ženama još uvijek neadekvatna“, izjavila je Đapo.
Prema analizi AIRE centra i partnerskih organizacija iz regije, „Sudski odgovor na femicid na Zapadnom Balkanu: Pravni okvir i sudska praksa“, većina femicida počinjena je u domovima žrtava, a počinitelji su u većini slučajeva njihovi intimni partneri ili članovi obitelji. Dugotrajno nasilje ili pokušaj razvoda i napuštanja počinitelja često su prethodili femicidima, čineći ih predvidivima.
Bojana Jovanović, projektna menadžerica Centra za ženska prava, istaknula je probleme u procesuiranju femicida, osobito u vezi s kvalifikacijom kaznenog djela i odmjeravanjem olakotnih i otegotnih okolnosti.
„U velikom broju slučajeva femicidi se procesuiraju kao osnovni oblik ubojstva, čime se zanemaruje njihova specifičnost. Zbog toga smo pokrenuli inicijativu za izmjenu Kaznenog zakona FBiH, kako bi femicid bio prepoznat kao kvalificirani oblik kaznenog djela ubojstva, s minimalnom kaznom od deset godina ili dugotrajnim zatvorom“, izjavila je Jovanović.
Dodala je kako se počinitelji često osuđuju na kazne ispod zakonskog minimuma ili uvjetno, čak i u slučajevima ponovljenog nasilja, što ukazuje na hitnu potrebu za prepoznavanjem i pravilnom procjenom rizika u svakom pojedinom slučaju.
Majda Halilović, voditeljica istraživanja Atlantske inicijative, istaknula je da se femicid najčešće događa u kontekstu obiteljskog nasilja, gdje počinitelj kontrolira, uhodi i zlostavlja ženu, čak i nakon prekida veze
„Uzrok femicida nije u međusobnom odnosu para, već isključivo u ponašanju počinitelja. Pokazalo se da su počinitelji često zlostavljali i druge žene te da će nastaviti s takvim ponašanjem u budućim vezama ako im se pruži prilika i ako ih sustav ne zaustavi“, pojasnila je Halilović.
Institucije moraju ozbiljno pristupiti svakom obliku nasilja, pažljivo saslušati žene koje prijavljuju nasilje te prepoznati faktore rizika koji upućuju na eskalaciju nasilja ili potencijalno smrtonosni ishod.
Halilović je navela kako faktori poput posjedovanja oružja, ponavljanja nasilja, separacije, uhođenja, prijetnji te nesuglasica oko viđanja i povjeravanja djece tijekom razvoda jasno ukazuju na ozbiljnu opasnost.
„U takvim situacijama potrebno je hitno poduzeti sve mjere kako bi se spriječio bilo kakav kontakt počinitelja sa žrtvom i djecom. Ako počinitelj ne poštuje zaštitne mjere, prijeti ili nastavlja s nasiljem, to mora biti jasan pokazatelj da su i žena i djeca u opasnosti“, zaključila je Halilović.
Okrugli stol organizirao je AIRE centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u suradnji s Centrom za ženska prava i Atlantskom inicijativom, piše detektor.ba.
