Krajem mjeseca travnja na području Bosne i Hercegovine zabilježeni su prvi slučajevi leptospiroze. U Kantonu Sarajevo trenutno su evidentirana 43 slučaja, dok su četiri pacijenta hospitalizirana na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Na području HNŽ-a trenutno nema zabilježenih slučajeva, priopćeno je za Bljesak.info iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.
Prijeti li ova bolest i Hercegovini, odnosno u ovom slučaju HNŽ-u, koji su simptomi i kako ih prepoznati, te kolika je važnost bolje suradnje između zdravstva i veterine, za Bljesak info komentirala je dr. vet. med. Bianca Pehar.
Zoonoze, odnosno zarazne bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, predstavljaju sve veću prijetnju javnom zdravlju u Bosni i Hercegovini. Na ovu opasnost posebno upozoravaju stručnjaci, ističući da su specifični geografski i ekonomski uvjeti zemlje dodatni faktori koji pogoduju širenju ovih bolesti.
Kako je Hercegovina prepoznata po uzgoju domaćih, ali i prisutnosti divljih životinja i zašto su ti podatci zabrinjavajući, za Bljesak.info komentirala je Pehar: "Hercegovina je prepoznata po tradicionalnom stočarstvu, velikom broju pasa lutalica i prisutnosti divljih životinja. Sve to povećava rizik od širenja bolesti poput bjesnoće, bruceloze, leptospiroze i Krimsko-kongoanske hemoragijske groznice."
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji trenutno se ne provodi aktivni nadzor nad leptospirozom, poručili su iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.
Iako nadzor izostaje, naglašavaju da su preventivne mjere od iznimne važnosti. Iz Zavoda su naveli kako je trenutno u toku proljetna faza sistematske deratizacije na području HNŽ-a, a preporučuje se redovno pranje ruku, dezinfekcija prostora gdje borave životinje, hlorinacija vode za piće i bazena, nošenje zaštitne odjeće i obuće te izbjegavanje kupanja u vodama gdje se kupa stoka.
Klinička slika leptospiroze jako je nepredvidiva i nespecifična, te se dosta slučajeva ne prijavljuje. Prvi znaci bolesti najčešće su groznica, jaka glavobolja, bolovi u mišićima, povraćanje i crvenilo očiju.
"To je prva, septikemična faza koja traje 4 do 9 dana. Slijedi pad temperature, a zatim se između 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima ovisno o zahvaćenom tkivu. Ponovno se pojavljuju vrućica i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa", komentirali su iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.
Najrizičnijim skupinama za zarazu pripadaju profesionalno izloženi radnici poput mesara, svinjogojaca, kanalizacijskih radnika, ribara te ruralno stanovništvo, kao i imunokompromitirane osobe i trudnice. U slučaju sumnje na infekciju iz Zavoda poručuju da se građani trebaju obratiti svom obiteljskom lječniku, koji će ih po potrebi uputiti na infektološki odjel radi daljnje obrade i testiranja.
"Zoonoze nisu samo veterinarski problem. One su pitanje javnog zdravlja. Kako bi se bolje zaštitili od bolesti koje prenose životinje, važno je shvatiti da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša međusobno povezani", istakla je Pehar za Bljesak.info.
Objašnjava da svi zajedno trebaju sudjelovati u zaštiti zdravlja: redovito cijepiti životinje, brinuti se o psima koji lutaju, održavati čistoću na farmama, paziti što se jede i štititi se od krpelja.
"Prvi korak je jačanje svijesti, među građanima, ali i institucijama. Moramo razumjeti da zdravlje ljudi, životinja i okoliša čini jedinstvenu cjelinu", kaže dr. Pehar.
Dodaje i da je važno ulagati više u veterinarske službe, educirati ljude na terenu i poboljšati laboratorije koji otkrivaju bolesti.
"Potrebna je i bolja suradnja između zdravstva i veterine, jer zdravlje ne poznaje granice između struka", zaključila je.
Dr. Pehar istakla je kako postoje ključni izazovi po pitanju širenja i prevencije zoonoza na koje upozorava iz pozicije doktora veterinarske medicine.
Među najvećim izazovima ističe se nedovoljna kontrola pasa lutalica, koji predstavljaju značajan rizik kao prenositelji bjesnoće i ehinokokoze. "Iako se ulažu napori, poput onih koje vodi Fondacija Dogs Trust BiH, potreban je sustavniji pristup", kazala je dr. Pehar. Također, uočava nedostatak edukacije farmera i šire javnosti o higijeni, važnosti cijepljenja životinja i sigurnom rukovanju s mlijekom i mesom. Navodi i kako ograničeni laboratorijski kapaciteti, posebno u ruralnim dijelovima, otežavaju brzo otkrivanje i reagiranje na pojavu bolesti.
Slaba provedba postojećih preventivnih mjera, uključujući obavezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće i kontrolu zdravlja na farmama, dodatno doprinosi nepovoljnoj situaciji na terenu, ističe Pehar.
Turizam predstavlja jedan od najrazvijenijih i najvažnijih sektora u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, zbog čega je posebno važno spriječiti svaki oblik negativnog publiciteta. Preventivne mjere moraju se provoditi pravovremeno i učinkovito kako bi se izbjegao scenarij iz KS.
"Iako nema razloga za paniku, nadležne institucije dužne su pravovremeno upozoravati i poduzimati potrebne korake kako bi se spriječilo ponavljanje takvih događaja. Pojava bilo kakvog oblika zaraze, osobito tijekom turističke sezone, nije prihvatljiva i može imati ozbiljne posljedice", za Bljesak.info komentirala je dr. Pehar.
Doktori veterinarske medicine imaju nezamijenjivu ulogu u očuvanju zdravlja životinja, ali i ljudi, kroz redovne preglede, dijagnostiku i provođenje cijepljenja životinja.Savjetuju o prehrani, higijeni i smještaju životinja, te kontroliraju parazite i upotrebu lijekova.
Koliko je rad doktora veterinarske medicine ključan po pitanju zoonoza zaključila je dr. Pehar: "Njihov rad doprinosi sprječavanju zoonoza i očuvanju javnog zdravlja, kao i smanjenju ekonomskih gubitaka u stočarstvu i povezanim granama."
