bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Žena koja je mijenjala povijest

Jeannette Rankin- Kongresnica koja je dvaput rekla "ne" svjetskom ratu

Ova bistra i beskompromisna žena, pacifistkinja koja se nije libila dignuti glas protiv političkih odluka koje je smatrala nepravednima i nerazumnima, odrasla je u Missouli u Montani, kao najstarije od šestero djece u obitelji farmera.

Na današnji dan prije 145 godina, 11. lipnja 1880. rođena je Jeannette Rankin, jedna od istinskih pionirki u političkom svijetu.

Ono što je ostvarila zvuči nevjerojatno: Ova republikanka 1916. se upisala se u povijest kao prva žena izabrana u američki Kongres, a osobito je zanimljiva činjenica da je na taj položaj pune četiri godine prije nego što su žene dobile pravo glasa! Naime, Devetnaesti amandman, kojim su to pravo stekle, donesen je tek 18. kolovoza 1920.

Za nju nije bilo prepreka

Ova bistra i beskompromisna žena, pacifistkinja koja se nije libila dignuti glas protiv političkih odluka koje je smatrala nepravednima i nerazumnima, odrasla je u Missouli u Montani, kao najstarije od šestero djece učiteljice i farmera škotsko-kanadskog podrijetla. Od djetinjstva je, prema svjedočanstvima, bila odlučna, tvrdoglava i neustrašiva kad se radilo o principima.

Uz to je bila gotovo patološki radišna. Kao tinejdžerica, na sebe je preuzela čišćenje kuće, šivanje, kuhanje i brigu o mlađim sestrama, a uz to je obavljala najteže farmerske poslove. Jednom je čak prilikom vlastoručno izgradila drveno šetalište oko obiteljske kuće.

Nadalje, bila je najbolja učenica u školi, podjednako talentirana za prirodne i društvene predmete. Za vrijeme studija biologije, tijekom kojeg se uzdržavala radeći kao krojačica i restauratorica starog namještaja, sve više se zanimala za problem položaja žena u američkom društvu.

Pridružila se pokretu sufražetkinja

Kasnije, kad se zaposlila kao socijalna radnica, pridružila se pokretu sufražetkinja, a borbu za ženska i građanska prava nastavila je i nakon ulaska u Kongres. Njen prvi glas u Zastupničkom domu bio je onaj protiv ulaska Sjedinjenih Američkih Država u Prvi svjetski rat. Zbog toga se suočila s brojnim kritikama, a mnogi su njen stav ismijavali kao "žensku slabost".

Nakon što je 1918. izgubila mjesto u Kongresu, sljedeće dvadeset dvije godine radila je za brojne mirovne organizacije, živeći povučeno. Kao šezdesetogodišnjakinja, ponovno je izabrana u Kongres, a njen osamljeni glas "ne" protiv proglašenja rata Japanu došao je dan nakon bombardiranja Pearl Harboura.

Još jednom, javnost se okrenula protiv žene koja je dvaput glasovala protiv ulaska SAD-a u dva svjetska rata. Tri dana kasnije, podnijela je ostavku. Više se nije natjecala za Kongres, već je nastavila s pacifističkim djelovanjem, kao uzor navodeći Mahatmu Gandhija.

Umrla je 18. svibnja 1973. u Kaliforniji.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO