Helsinki, glavni gard Finske, osnovali su Šveđani prije 475 godina. Naime, na današnji da, 12. lipnja 1550. odredbom švedskog kralja Gustava I. Vase osnovan je Helsinki.
Može se činiti prilično neobičnom činjenica da je današnji finski glavni grad osnovao švedski kralj, no potrebno je napomenuti da je područje Finske stoljećima bilo pod švedskom vlasti, od srednjeg vijeka pa do početka 19. stoljeća (zatim je Finska došla pod rusku vlast, a nezavisnost je ostvarila tek kasnije).
Izvorno ime Helsinkija bilo je zapravo švedskog podrijetla i glasilo je Helsingfors (pisano je i kao Hellssingeforss). Finski oblik imena toga grada – Helsinki – počeo se u službenim dokumentima upotrebljavati tek u 19. stoljeću.
Danas praktički sve strane države koriste naziv Helsinki za taj grad, no Šveđani ga još uvijek nazivaju Helsingfors.
Zanimljivo je da Helsinki, tj. Helsingfors, u razdoblju švedske vlasti nije bio najvažniji grad na području Finske. Naime, znatno je važnije središte od njega predstavljao grad Turku, smješten zapadnije od Helsinkija i mnogo bliže Stockholmu.
Tek je u 19. stoljeću, nakon što je Finska došla pod vlast Ruskog Carstva, Helsinki postao njenim glavnim gradom, a do tada je bio razmjerno maleno naselje. Ta promjena finskog glavnog grada objašnjiva je donekle time što je Turku bio geografski bliži Stockholmu, a Helsinki Sankt-Peterburgu, prijestolnici Ruskog Carstva.
Helsinki je smješten u južnom dijelu zemlje na obali Finskog zaljeva. Helsinki čini konurbaciju s još tri grada - Espoo, Vantaa i Kauniainen, koji su zajedno nazvani područje glavnog grada. Podregija Helsinki sadrži mnogo više gradova sa svojom vlastitom autonomijom te ljudima koji njome upravljaju.
Grad Helsinki je, inače, utemeljen s ciljem razvoja trgovine u južnoj Finskoj (koja je tada pripadala Švedskoj) i da Švedska stvori trgovačku konkurenciju hanzeatskom gradu Revalu (današnji Tallinn) koji se nalazi točno nasuprot Finskog zaljeva.
Hanza je bila organizacija većinom njemačkih trgovačkih gradova na južnoj obali Baltičkog mora i u to doba je vršila monopol na trgovinu Baltikom.
Godine 1583. Švedska je zauzela Reval i zbog toga je odustala od daljnje izgradnje Helsingforsa, te je ostao malo naselje, a stanovnike je 1708. pogodila kuga. Od 1748. Švedska gradi utvrdu Sveaborg (na švedskom; na finskom tih dana Viapori, danas Suomenlinna) na otocima ispred Helsingforsa i to potiče razvoj grada.
Nakon Napoleonovih ratova 1809. je Rusija zauzela Finsku i stvorila Veliko Vojvodstvo Finske kao dio Ruskog Carstva. Glavni grad Velikog Vojvodstva je u početku bio Turku, ali je od 1812. preseljen u Helsinki da se smanji utjecaj Šveđana kojih je bilo mnogo u Turkuu.
Godine 1827. je Kraljevska akademija iz Turkua preseljena u Helsinki i postala je jezgra modernog sveučilišta. Helsinki se kao glavni grad Finske počinje brže razvijati i grade se mnoge nove građevine, posebno u neoklasicističkom stilu (slično kao u Sankt Peterburgu). Ubrzano se razvija industrija.
Nakon 1. svj. rata je Finska stekla neovisnost i Helsinki je postao glavni grad nove države. Tijekom 1918. trajao Finski građanski rat u kojem Helsinki nije pretrpio veća razaranja, ali je pobjednička vojska ("bijeli") vršila teror nad poraženim snagama u gradu.
Dana 13. travnja 1918. od finskih Crvenoarmejaca zauzeli su ga Njemačka i Bijela garda finskog zapovjednika Mannerheima.
Helsinki je bombardiran tijekom Zimskog rata 1939. – 1940. između Finske i SSSR-a, a i tijekom 2. svj. rata u kojem je Finska zajedno s Njemačkom napala SSSR. Nakon rata se grad brzo razvija i modernizira. Godine 1952. su u Helsinkiju održane Olimpijske igre.
U području samoga grada živi oko 687.000 ljudi, a nekih 1,3 milijuna u užoj regiji glavnog grada, dok šire područje metropole ima 1,6 milijuna stanovnika.
