Obilježavanje 830. godišnjice objave Povelje

Komšić i Džaferović - S Povelje Kulina Bana na Daytonski sporazum

Kulinova garancija dubrovačkim trgovcima i dubrovačkoj državi, smatra Komšić, svjedoči o samopouzdanju i osjećaj moći koja je u to vrijeme vladala na ovim prostorima.
Kultura / Flash | 29. 08. 2019. u 15:22 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Povjesničar nisam, ali usudit ću se i na ovom mjestu reći da 29. august 1.189. godine i nastanak Povelje Kulina bana nije rodni list naše države BiH, nego snažno, materijalno, odnosno pisano svjedočanstvo o postojanju naše države i prije samog nastanka Povelje. Današnji dan nije dan rođenja, nego dan potvrde, ne samo o postojanju države, nego i svjedočanstvo o njenoj onovremenoj zrelosti i sposobnosti da bude svoja i ničija drugo do svoja'', poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić na Središnjoj manifestaciji obilježavanja 830. godišnjice objave Povelje Kulina bana u novouređenom Parku "Kulin ban" na Bilinom polju u Zenici.

Napomenuo je kako prije 830 godina srednjovjekovna država Bosna nije samo naprasno nastala pa, odmah po rođenju, bila u stanju, kao institucija, sklapati ugovore s drugim državama.

''Ona je, dakle, i prije toga postojala i razvijala se - institucionalno, ekonomski, kulturološki i demografski, upravo do tog stupnja suverenosti koji je demonstriran 29. kolovoza 1.189. Nastanak Povelje Kulina bana, koja je spomenimo i to, pisana autentičnim bosanskim pismom bosančicom, govori o snazi tadašnje države Bosne, koja je iako raspeta između Istoka i Zapada, našla svoje mjesto pod nebom'', podsjetio je Komšić, koji je zajedno s članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem pokrovitelj ove manifestacije.

Već tada je bh. država, dodao je, bila u mogućnosti da drugoj državi, u tome slučaju dubrovačkoj i njezinim trgovcima garantira slobodu trgovine, slobodan i nesmetan prolaz trgovaca.

Kulinova garancija dubrovačkim trgovcima i dubrovačkoj državi, smatra Komšić, svjedoči o samopouzdanju i osjećaj moći koja je u to vrijeme vladala na ovim prostorima. Ali, za bilo kakvu suradnju, istaknuo je, potrebno je najmanje dvoje, a srednjovjekovna država Bosna bila je potrebna onakvom Dubrovniku, a onakav Dubrovnik je bio potreban Bosni.

''Kao prvi susjedi, Bosna i Dubrovnik naslanjali su se jedni na druge. Naravno, ne iz neke pretjerane ljubavi, nego, kao dvije države, iz obostranog interesa. Nisu, kao što se to, nažalost, danas i suviše često ovdje događa, podrivali jedni druge, gledajući tko će kome nanijeti veću štetu, tko će koga prevariti i posegnuti za onim što mu ne pripada, nego su predvođene svojim vodstvom radile ono što su najbolje u tome trenutku mogle'', kazao je Komšić.

Takav međususjedski odnos, kazao je Komšić, postavio je temelj napretka i jedne i druge države

Džaferović o Povelji

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović podsjetio je kako je Povelja napisana u vrijeme velikog političkog i ekonomskog uspona Bosne, ali da je BiH postojala i prije Kulina bana i ove povelje.

''Politika koju je vodio Kulin ban, a u dobroj mjeri, kasnije, nastavili i drugi bosanski vladari, poticala je trgovinu u mjeri da je to gotovo začuđujuće'', podsjetio je Džaferović, koji je dodao kako su diplomatska vještina i umješnost učinili Kulina bana važnim i prepoznatljivim.

Nažalost, podmetanja susjednih zemalja i denuciranje bosanskih vladara iz tog razdoblja, kazao je Džaferović, ostala su i do danas.

''Napadana je i Crkva bosanska, još jedno važno obilježje srednjovjekovne bosanske države, kojoj su bili privrženi i narodi i vladari Bosne'', istakao je Džaferović, koji je dodao kako nikakvi vanjski utjecaji nisu uspjeli odvojiti bosanski narod od njegove autohtone vjere.

''Bilo bi dobro, s vremena na vrijeme, proučiti političku vještinu naših predaka. Jer, kako drugačije, nego izuzetnim političkim umijećem i diplomatskom vještinom, nazvati sazivanje Svebosanskog sabora od strane Kulina bana 1.203. godine, ovdje, na Bilinom polju. Općim proglasom umirena je rimska kurija, koja je, u dosluhu s ugarskim kraljem i nedobronamjernim bosanskim susjedima'' kazao je Džaferović te podvukao kako put Bosne nikada nije bio na štetu drugih.

''BiH je imala državnost i sudsku vlast kada to mnogi drugi nisu imali. Na to treba da budemo ponosni. I danas, kada se na BiH vrše ataci i nastraji, ovo je prilika da svima poručimo da nikada u tome neće uspjeti. Pozivamo one, unutar BiH, koji bi dodatno djelili BiH, koji bi urušavali državne institucije, da se kane toga posla'', upozorio je član bh. predsjedništva.

Susjednim zemljama, Srbiji i Hrvatskoj, poručio je da imaju obvezu štititi suverenitet i teritorijalni integritet BiH te da im je to jedina obveza koja proizilazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma…

''Neka poštuju BiH, makar onoliko koliko BiH poštuje njih'', poručio je Džaferović.

Izrazio je nadu kako će naći rješenje da se jedan od primjeraka Povelje Kuluna bana vrati u BiH, “tamo gdje je napisan i gdje treba stajati”.

Okrugli sto posvećen obilježavanju 830 godina Povelje Kulina bana.

Značenje Kulina bana je da on kao vladar pokazuje mudrost, što se ne poziva samo na svoj odnos s knezom Republike Dubrovnik, nego se obraća Dubrovčanima i kaže da su im otvorena vrata Bosne, kazao je danas direktor međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić .

''To su zapravo, tko zna „čitati“, principi Europske unije. Vještine pregovaranja, trgovanja, „bezviznog režima“ prije 830 godina ukazuju na to da je bosanska država bila u stanju braniti svoje interese i razvijati svoj utjecaj zahvaljujući mudrosti onih koji su vodili našu zemlju'', kazao je Spahić.
Nažalost, kako ističe, danas državljani BiH ne mogu dobiti ni pravo na slobodu kretanja ni trgovanja zbog unutarnjih raskola i podjela i zbog europskog nerazumijevanja zemlje koja baštini Povelju Kulina bana.

Izdavanje Dubrovčanima Povelje bana Kulina, prvog bosanskog vladara koji je ostavio pisani trag i najstariji pravni dokument države Bosne (29. kolovoza 1189. godine), Spahić je izjavio kako povijest državnosti i diplomacije naše zemlje kroz vjekove nije dovoljno istražena.

'' I danas je dragocjeno značenje diplomatskih veza i odnosa koje je bosanska država uspostavljala, o čemu svjedoči posebno Povelja bana Kulina Dubrovčanima. Za dobrosusjedske odnose u regiji, za našu europsku i svjetsku diplomaciju ovo je dokument od trajne vrijednosti'', naglasio je Spahić.
Povelja ima vrlo važno značenje, povezuje Republiku Dubrovnik i Bosnu u to doba, pa sloboda kretanja, pravo na potpuno razumijevanje modernog svijeta.

''Smami tim, i naši susjedi Hrvati bi trebali slaviti principe Povelje Kulina bana i da imamo takve odnose '', istakao je Spahić podcrtavajući da je aktualna situacija više nego neprihvatljiva sa stanovišta međudržavnih susjedskih odnosa.

Kopirati
Drag cursor here to close