Mario Nenadić u podcastu IMAM IDEJU govori o najaktualnijim temama koje se tiču poslodavaca, ali i uposlenika i izravno se odražavaju na svakog građanina ove zemlje.
Kroz otvoren i sveobuhvatan razgovora saznajemo dosad nepoznate činjenice o izostanku fiskalnih reformi, kako je došlo do povećanja minimalne plaće, zašto Federalna vlada nije uvažila prijedloge poslodavaca, kakvo nam je tržište rada i kakva nas budućnost očekuje, s obzirom na stanje okruženja u kojem živimo i radimo.
"Udruženje poslodavaca FBiH danas broji blizu 24.000 članova, a dobilo je formalno priznanje kao reprezentativno udruženje u Federaciji i ljubomorno čuvamo tu reprezentativnost, ali ne papirološki, nego jednim aktivnim radom", kaže gospodin Nenadić predstavljajući ovu veliku i značajnu poduzetničku udrugu.
Napominje kako predstoji jedan važan događaj za Udruženje, naime 22. travnja održava se izborna skupština na kojoj se bira i novo rukovodstvo, a nakon dva mandata s predsjedničke funkcije odlazi gospodin Adnan Smailbegović. Naravno, o svemu tome i samoj strukturi i sadržaju rada UP FBiH, donosimo više u razgovoru.
Gospodin Nenadić upoznaje nas također s manje poznatim detaljima koji su prethodili donošenju odluke Federalne vlade o visini najniže plaće u Federaciji. Kaže kako su poslodavci predlagali da se definiraju najniža ukupna primanja, ali se Vlada na samom kraju 2024. godine usvojila odluku kojom je minimalna plaća povećana za više od 60 posto u odnosu na dotadašnju, što je jedinstven slučaj u Europi.
"Nikada, ni prije donošenja odluke o minimalnoj plaći, ni nakon toga poslodavci nisu tvrdili da su plaće radnika zadovoljavajuće, da ne trebaju biti i veće, nego smo ukazivali na nešto drugo. Predlagali smo da se svaka marka za koju vlast rastereti poslodavca, preusmjeri radnicima", kaže naš sugovornik, osvrćući se u nastavku da dosadašnja iskustva u praksi, nakon što se Odluka o minimalnoj plaći počela primjenjivati.
Naravno, neizbježno je i pitanje o mogućim negativnim efektima po pitanju statusa zaposlenih.
"Možemo vidjeti da podaci za prvi mjesec ove godine govore o smanjenju broja zaposlenih za 8.000, u drugom mjesecu za 6.000, stižu podaci i za kvartal ukupno i morat ćemo svi skupa sjesti kako bismo vidjeli je li minimalna plaća uzrok ili su neke druge okolnosti dovele do toga da su statistike takve kakve jesu".
Napominje kako je sveobuhvatna fiskalna reforma ključ rješenja navedene problematike, jer parcijalna rješenja, očito je, ne donose veće promjene u sustavu.
U razgovoru se nadalje dotičemo i tržišta radne snage, s naglaskom na sve češće izjave poslodavaca kako na tržištu nedostaje radnika, a svjedoci smo i sve češćem posezanju za stranim radnicima prilikom zapošljavanja.
"Mi na evidencijama u Federaciji imamo nekih 258.000 nezaposlenih. Međutim, mnogi od njih nisu dostupni, neki su čak i umrli, a još se vode na evidenciji, drugi su izvan BiH, neki nemaju interesa da rade, drugi direktno kažu kako ne žele u radni odnos, rade na crnom tržištu, što bi u svakoj normalnoj zemlji bilo nezamislivo".
Ističe kako radnika nedostaje u industriji, ali i nekim drugim granama, a što se tiče uvoza radne snage, procedure su spore, komplicirane i poslodavci moraju uložiti puno truda i strpljenja dok ne dobiju strane radnike.
"Mi nismo osposobljeni, niti poslodavci niti agencije da osiguramo uvoz potrebne kvalitetne radne snage. Neopremljeni smo po tom pitanju u našim konzularnim i privrednim predstavništvima, opterećeni smo dugim trajanjem procesa, od 6 do 9 mjeseci", kaže gospodin Nenadić, donoseći u razgovoru još niz zanimljivih primjera koji često graniče s apsurdom, ali poslodavci jednostavno nemaju izbora - ići tim putem ili odustati od potrage za radnicima.
Poseban osvrt naš sugovornik dao je i na novi prijedlog Zakona o radu, ali i na Zakon o posredovanju u zapošljavanju te još neke važne akte.
Ima tu još tema koje u ovom uvodu nismo spomenuli, stoga je najbolji način da gledanjem podcasta u cijelosti saznate što je još sve aktualno iz domene rada Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
