1000 zašto 1000 zato

Zašto nismo u Europskoj Uniji?

Nama na putu Europske Unije stoji samo jedan zadatak čitave ove godine, ako ćemo iskreno. To je reforma pravosuđa.
Kolumna / Kolumne | 28. 12. 2022. u 09:25 Igor BOŽOVIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trebalo je neki tekst napisati da se zaokruži godina, ali to svi rade. Da će iduća biti bolja, to smo rekli i prošle godine, nakon korone, pa dođe Putin. Da vas sada motiviram i hrabrim, nešto se od toga suzdržavam. Naime, prebacih za Božić na neku srpsku televiziju i tamo vidim, samo pumpaju nacionalne budnice, Kosovo i slično. Dakle, da vas ohrabrim, mogao sam se zakleti da Rusija neće napasti Ukrajinu, pa sam se prevario. Sad je, dakle, bitno samo preživjeti.

14 uvjeta za podizanje tijesta

Čuli ste svi za onih 14 uvjeta Europskog povjerenstva za početak pregovora o priključivanju Bosne i Hercegovine Europskoj Uniji. Jedan od uvjeta je ekonomska stabilnost, makroekonomski pokazatelji, kvalitetnija radna snaga. Vjerujem da smo mi to imali i prije, samo jer nas je precrtala Unija, pa je kriza jača nego jeste. Mislim da nam to nije problem. Primjerice, u nacrtu proračuna Hercegovačko-neretvanske županije tek je 50% sredstava namijenjeno za proračunske korisnike, njihove plaće i doprinose.

Uvijek odamo počast gdje je to nužda, a kada se sjetimo koliki dio proračuna je prije Nevenka Hercega išao na plaće, ovo sada je sjajno. I siguran sam da ako Bosna i Hercegovina ima novca za ovoliku državnu administraciju, onda smo bogata zemlja. Bili bismo još bogatiji da nam porez na plaću nije gotovo 42 posto.

Dakle, u trenutku kad započnemo pregovore s Unijom, tog momenta pola će ovih sitnica biti izbrisano, primjerice skup prijevoz repromaterijala, skupa dostava proizvoda... Što se radne snage tiče, pola tih ljudi bi se vratilo kad ne bi uzalud radili. A poslodavci kažu da od onih 42 posto dobar dio ide na gluposti, te da porezi u BiH slobodno mogu biti i 28 posto, znači 14 posto niži, što bi reklo, da za ovaj ekonomski problem nama doslovce treba reforma vlasti i to je to.

Reforma vlasti

Vi svi znate tužnu priču o Sejdiću i Finciju. No to je bit naših političkih problema. Osmorka nas uvjerava da ćemo sada konačno sjesti i reformirati državu kako spada. Ja se samo nadam da ih u pola tog procesa Milorad i Dragan ne nabiju nogom u dupe i vrate se blokatoru Bakiru.

Ako pak ostanu ovako voljni pronalaziti kompromise, ovaj problem ćemo uskoro vidjeti na stolu, a brzo potom i riješen. Nisam optimitičan, samo analiziram realne opcije. Da se mene pita, ovo bi se pitanje riješilo na jednoj večeri, znači nekih dva tri sata.

Jedan predsjednik, izravno ili neizravno biran, državna vlast koncipirana na uređenju kakvo ima Federacija BiH, ali sa strašnim moćima i još strašnijim proračunom, dvodomovski zaštićeni interesi konstitutivnih naroda, a svu ostalu birokraciju desetkovati – i ovlastima i brojem birokrata uhljebljenih unutra. Jednog dana to će se dogoditi, a sve ovo do tog trenutka smatram prijelaznim dogovorom. Znači, ni politički kriteriji nisu problem.

Skupina prioriteta – razno

Ovi ostali prioriteti koji se mogu svrstati u izjednačavanje zakonskih okvira po uzoru na Uniju, oblast ljudskih prava, reforma demokracije... realno, tu se nema o mnogo čemu pričati. Uđemo li u otvaranje poglavlja, je li, pod uvjetom da ih poželimo i zatvoriti, ovo ćemo ionako prepisati od Slovenije i Hrvatske, eventualno malo prilagoditi našim specifičnostima i to je to. To su, u krajnjoj liniji, nama domaći jezici, sasvim ih dobro prepoznajemo i poznajemo, i tu nema nekog ozbiljnog posla nego prepisati i podići ruke, konačno, u parlamentu.

Što se ljudskih prava tiče, dok mi riješimo skandinavku Sejdića, Fincija i legitimne zastupljenosti, već smo praktično riješili i ovo. Jer ova ostala pitanja, jednakost spolova, LGBTi, prava manjina, lakše će se podići ruke za to, nego li to bude u praksi. Kao kad sam danas gledao policajca koji piše kaznu ženi parkiranoj na autobusnom stajalištu, ali ne piše tu istu kazni kolegi policajcu u civilnom automobilu, parkiranom s druge strane ceste. Dakle, lakše je usvojiti nego primijeniti zakone. Tu jamčim 100-postotni uspjeh u usvajanju, ali implementacija...

Na kraju, pa zašto nismo?

Realno, svi se pitamo zašto nismo već u Uniji. Istina je sljedeća – Europska Unija uplašena je od proširenja, oni žele da u tom krugu ostanu samo elitne države Zapada, a mi svi iza nekadašnje željezne zavjese za njih smo stoka. No to je samo dio problema.

Istina je da je Bosna i Hercegovina dobila najviše preduvjeta da joj se uopće odobri kandidatski status, i kada su vidjeli da je to bosanskohercegovačke vlasti, ali i nas, obeshrabrilo, mijenjaju priču, kao da nam pomognu. Što se tiče kriterija koje su imale zemlje Mitteleurope, Bosna i Hercegovina je sve te kriterije davno ispunila. Što se tiče kriterija kakve su imale Rumunjska ili Bugarska, realno, mi smo za njih još uvijek zapad, ma što oni maštali o sebi. Bosna i Hercegovina od Europe je dobila zadaće kakve pola europkih članica još nije do kraja riješilo, primjerice, Mađarska ili Italija, da ne govorim o Portugalu i Španjolskoj, koji su tek nedavno izišli iz diktatura i nacizma, da njihove sve vlasti izgledaju nedorečeno i labavo.

Nama na putu Europske Unije stoji samo jedan zadatak čitave ove godine, ako ćemo iskreno. To je reforma pravosuđa.

Zašto isključivo reforma pravosuđa?! Mi smo imali u Jugoslaviji specifičan slavenski pravni okvir, koji je u osnovi bio nadograđeno Rimsko pravo s nekim čisto slavenskim karakteristika ugrađenim u naše jezike i kulturu. U tome smo svi mi Slaveni, bilo Mitteleurope, bilo ovih izvan EU Slavena, slični. Svi smo imali sličan, strog pravni sustav, koji je nerijetko bio i prestrog.

U međuvremenu smo s Daytonom dobili i ovaj novi, kvazi anglosaski pravni okvir, koji s našim idejama pravde i prava nema nikakve veze. To je nešto što je istinski drukčije od naših tisućljeća borbe za društvenu pravdu i jednakost. I sad smo u pravnom limbu, koji oni koji imaju utjecaj itekako koriste.

Nama, dakle, na putu u Uniju ostaje samo jedan jedini zadatak – vratiti pravosuđe u našu slavensku tradiciju, podvrstu rimskog pravnog okvira i jedna masovna čistka svih koji su se i najmanje okaljali o pravosuđe, pa čak na način da su činili prekršaj neplaćanja karte u tramvaju ili prebrze vožnje.

Eto, vjerujem da vam nisam pokvario dan, nego da ste svjesni da mi praktično nismo toliko daleko od Europske unije... Nego se većina toga može riješiti za jedno popodne. Ali ne s ovim ljudima koji su na vlasti. Sretni blagdani, čuvajte se!

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

Kopirati
Drag cursor here to close