Von 99 Luftballons

Puštanje balonā

Mi se nakon pada Jugoslavije i ponora nesvrstanih više ni ne vidimo na karti.
Kolumna / Kolumne | 15. 02. 2023. u 08:45 Igor BOŽOVIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada su '80-ih i '90-ih godina prošloga stoljeća osobna računala doživjela procvat, nitko nije očekivao da će baš mikroprocesori biti dovoljno dobar razlog za početak trećeg svjetskog rata. Mada će vam filozofi poput Richarda Dawkinsa naglasiti kako je vjera u središtu svih ljudskih sukoba, s iznimkom njih nekoliko, osobno bih se prije zakleo kako je vjera zapravo pravdanje, a isključivi razlog za ratove su resursi.

Vidjeli smo tako ratove za plodnu zemlju, dijamante i zlato, krzna, opijum, naftu, radioaktivne tvari, trgovinu... ali vrijeme je toga prošlo. Kako smo prije samo godinu dana, baš negdje u ovo vrijeme vjerovali, rat nije moguć u vremenu Interneta. A vidiš, ipak jeste. Ali globalni rat ne baš jednostavno kao prije.

Naime, Rusija je s Ukrajinom povela rat isključivo radi starih, dobrih resursa: ruda, žitnica, energenata i metalurške industrije... Ali nije uspjela zapaliti čitav svijet. Zašto, jer smo danas ipak više ovisni o Internetu nego o nafti. Kad je bila pandemija, naučili smo da je komunikacija ipak preča. A velike količine komunikacije moguće je konzumirati jedino kroz Internet.

Casus Belli

Očito je da Europa može živjeti i bez plina i bez nafte, evo kako vidimo već mjesecima, nije baš lako, ali može se. Ali bez telekomunikacija više ne može, to je postalo nešto kao osnovno ljudsko pravo, poput prava na život, kretanje, ishranu, učenje, slobodno izražavanje.

I tu dolazimo do mikroprocesora. Naime, kada je počela era mikroprocesora, dogodio se jedan strašan previd ovih što se okupljaju u Davosu otprilike jednom godišnje. Obično se dizajn proizvoda radi u snažnim zapadnim ekonomijama, Europi i Americi, do unatrag 30-ak godina i Rusiji. Logično, jer taj dio proizvodnog procesa, dizajniranje, inženjering, to zahtijeva dugo i skupo školovanje, potom volju i inovaciju, uglavnom, ovih jedan posto najbogatije populacije neće lako dati iz ruku upravo taj segment stvaranja nekome 'manje blagoslovljenom' dobrim rodoslovljem.

I tu se dogodio taj previd. Proizvodnju mikroprocesora, odnosno čipova, Amerikanci su prepustili Tajvancima, maloj izoliranoj separatističkoj naciji koja je u desetljetnom sukobu s ostatkom kopnene Kine. Vjerojatno su razmišljali, dat će sirotinji kruh u ruke i držati ih pod kontrolom do u nedogled, kao što pokušavaju i na Balkanu, obezvrijediti naše postojanje prije nego nas uzjašu. U prilog tome i sam naziv Silicijska Dolina, jer kada je ovo mjesto izgrađeno, bilo je zamišljeno da se upravo tu proizvode ti mikroprocesori, ili kako mi kažemo čipovi. Međutim, Redmond, Apple, American MicroDevices (AMD) i ostali iz tog kruga, svi su oni vjerovali da je čip samo komad metala. Znate, jedna od teorija zavjere kaže da je Jugoslavija razbijena jer se prebrzo razvijala, još u vrijeme ZX Spectruma. No kasnije smo dobili Lenovo i Asus i Acer i Huawei. Znači, lajali su na pogrešni mjesec.

Tigar s istoka

TSMC je tajvanska/otočka kineska (ovisi kojoj ste struji naklonjeni) kompanija koja danas proizvodi vjerojatno sve. Od vašeg kuhala, perilice, grijalice, preko pametnog sata i mobitela, pa sve do lokomotiva i automobila – u svemu je dio s Tajvana. Koliko je moćna ta ista kompanija, ona je jedini razlog što Kina do danas nije pripojila otok natrag sebi, pored nama nezamislivog željeznog štita s robotima koji ispaljuju rakete, do činjenice da ako itko kihne u TSMC-u, sruši se tržište bitcoina u svijetu.

I posljednjih tjedana tu su se pokačili Sjedinjene Američke Države i Narodna Republika Kina (Tajvan se inače službeno zove Republika Kina, RoC ćete možda vidjeti na uređajima). Naime, Biden je zabranio Huweiju da posluje s TSMC-om i svim njegovim kooperantima, čime je praktično stavio ključ u bravu ove kineske megakompanije koja je ključni segment kineskevojne industrije, između ostaloga.

I tek smo sada došli do balona. Nisu to tek bezazlene igračke koje pustiš pa kad polete preblizu Suncu kao Ikar, puknu. Meteorološki balon je nešto najbliže trećem svjetskom ratu što smo doživjeli još od vremena kubanske krize, ili kako je na Kubi zovu jednostavno – el incident, hihihi. (je li, ni norveški radijator u Norveškoj ne zovu nego – radijator).

Biti, qubiti i hubiti

Sad ćete se nasmijati, kakve veze balon ima s trećim svjetskim ratom?! Ali ima. Zamislite rat u Ukrajini bez čipova na raketama. Zamislite spasilačke ekipe u Turskoj bez infracrvenih kamera. Zamislite vozača kamiona bez satelitske navigacije. Zamislite brzu poštu bez bar-codea. To bi bila samo obična pošta, zar ne?!

E to je to. Sukob nije oko balona, kao da je teško oboriti balon, možeš i praćkom, za nevolju. Sukob je oko Tajvana. U Kineskom Ustavu stoji rečenica da će Kina svim raspoloživim sredstvima povratiti taj otok pod vlast Pekinga. Isto tako, prosvjed na Tienanmenu, vjeruje se, ima veze s Tajvancima jednako koliko i s tenkovima. Većina preživjelih disidenata nakon tog događaja pobjegla je, ne u Švedsku ili Švicarsku ili SAD, nego na Tajvan. Oni kopaju pod Komunističkom partijom jednako snažno koliko i Xi pod njima.

I eto, ako ste došli do ovog dijela, što vam se zahvaljujem, na upornosti i divim, vi mislite da se u Bosni i Hercegovini vodi hibridni rat nekih zamaskiranih sila, utjelovljenih/ovaploćenih u likovima Vučića i Milanovića, ma kakvi. Mi se nakon pada Jugoslavije i ponora nesvrstanih više ni ne vidimo na karti. Ne budalite, ne postoje više ni Habsburška Monarhija ni Srpska Kraljevina. Sada se vode 'pametni' ratovi, oko pametnih resursa. Resursa nove generacije, koji su informacija i njezina osnovica, mikroprocesor. Jer vidite da se bez nafte i plina može. Može se i bez ruskog žita. Ali ne dao Bog da Netflix ukinu. Ili, ne znam, HBO Max ili Disney+ ili nešto. E, Tik Tok. Znao sam da bez nečega ne možemo.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

Kopirati
Drag cursor here to close