Općina Glamoč započela je izvlaštenje više od 232 duluma privatnog zemljišta radi izgradnje vjetroparka "Škadimovac" u koji tvrtka "RWP Vitorog" planira uložiti oko 300 milijuna maraka. Iako je riječ o komercijalnoj investiciji, Općinsko vijeće je 2018. godine proglasilo projekt od javnog interesa, čime je omogućeno pokretanje eksproprijacije. Dogovoreno je da troškove isplate snosi privatna tvrtka, dok bi Općina nakon početka rada vjetroparka dobivala dio mjesečne zarade, piše CIN.
Vlasnicima parcela ponuđena je naknada od 30 feninga po kvadratnom metru i neki su taj prijedlog prihvatili. No, oni koji su smatrali da ponuda nije pravedna, žalili su se Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU), koja je poništila odluke Općine o eksproprijaciji. Uprava je istaknula da Općina nije dostavila ključne dokaze: prijedlog za eksproprijaciju koji treba dostaviti Općinsko pravobraniteljstvo u Livnu te dokaz o osiguranim novčanim sredstvima za pokriće troškova eksproprijacije. Također je izražena sumnja u zakonitost odluke o postojanju javnog interesa.
Osim toga, Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i Hercegovine ne dopušta da vlast prometuje zemljištem koje je izvlastila od građana – što je u ovom slučaju bilo planirano.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da Općina nije prethodno ni utvrdila stvarne vlasnike zemljišta koje je odlučila eksproprirati, a mnogi od njih su već preminuli. Takvima su imenovani privremeni pravni zastupnici – koji su istovremeno zastupali i investitora.
Izgradnja vjetroparka "Škadimovac" planirana je na proplancima Hrbine, vjetrovite visoravni udaljene oko 30 kilometara od Glamoča. Riječ je o surovom kraju s nepreglednim kamenitim pašnjacima i rijetkim rastinjem. Mještani su se nakon zima u gradovima svako proljeće vraćali u Hrbinu i koliko su mogli osvajali zemlju od vjetra i kamenja – pašnjaci su bili puni stada ovaca i krava te zasada krumpira, ječma i zobi. Tijekom rata su napustili ovaj kraj, a kuće i štale su kasnije izgorjele u požaru.
Na toj visoravni Ranko Radoja je 2014. godine planirao graditi vjetropark, nakon što je njegova tvrtka "WBL City Project" iz Banje Luke dobila koncesiju na 30 godina od Vlade županije. Međutim, u sljedeće četiri godine ostao je bez sredstava te je u projekt uključio poduzetnika Zorana Bibića, s kojim je podijelio suvlasništvo u drugoj tvrtki "RWP Vitorog", na koju je prenio koncesiju.
Projekt je uz pomoć Općine krenuo s mrtve točke 2018. godine potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji s navedenom tvrtkom. Taj je ugovor bio temelj za odluku Općinskog vijeća da projekt proglasi javnim interesom, a načelnik Nebojša Radivojša podnio je prijedlog za eksproprijaciju privatne zemlje – što Zakon o eksproprijaciji FBiH ne dopušta.
Tijekom cijelog procesa dolazilo je do nesuglasja sa zakonskim odredbama.
Od najmanje 567 duluma planiranih za izgradnju vjetroparka, više od 232 duluma pripada starosjediocima tog kraja. No, većina stanovništva napustila je područje tijekom rata 90-ih godina, neki su u međuvremenu preminuli, a njihovi nasljednici nisu riješili vlasničke odnose. Zemljišne knjige za glamočko područje izgorjele su 70-ih godina prošlog stoljeća. Jedina evidencija vodi se u katastru – registru nekretnina u kojem upisani posjednici nisu nužno i stvarni vlasnici, bez čijeg sudjelovanja eksproprijacija ne može biti zakonito provedena.
Tako je Milorad Milišić iz Dervente, zajedno s još pet osoba, 2023. godine podnio žalbu Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU), smatrajući da tijekom eksproprijacije nisu poštovana pravila postupka. Općina mu je oduzela osam duluma djedovine koja za njega ima posebnu emotivnu vrijednost jer mu je ondje preminuo otac.
"Da nisu dirali kućište, upitno je koliko bih ja bio zainteresiran da to branim. To je mala površina u odnosu na ono što posjedujem. Ali kad su dirali u kućište, odmah sam se obratio odvjetniku i on mi je rekao: 'Milorade, ovo je protuzakonito'", rekao je Milišić.
Federalna geodetska uprava (FGU) potvrdila je niz propusta u postupku eksproprijacije zemljišta za izgradnju vjetroparka "Škadimovac" kod Glamoča. Općina Glamoč nije dostavila ključne zakonske dokumente potrebne za eksproprijaciju, poput prijedloga pravobraniteljstva, valjane odluke o postojanju javnog interesa i dokaza da su osigurana sredstva za naknadu vlasnicima zemljišta. Umjesto toga, priložen je samo ugovor o prijenosu iznosa od 69.832 KM. Dodatno je utvrđeno da Općina nije identificirala stvarne vlasnike zemljišta, što je osnovni preduvjet za zakonitu eksproprijaciju.
Osim toga, FGU je upozorila da Općina planira predati izuzeto zemljište privatnoj tvrtki, što je izravno zabranjeno Zakonom o eksproprijaciji. Ipak, unatoč utvrđenim nepravilnostima, načelnik Nebojša Radivojša i nadležna općinska služba tvrde da je postupak proveden sukladno zakonu. Nisu obrazložili utvrđene propuste, a ni Općinsko pravobraniteljstvo nije željelo komentirati slučaj. Načelnik smatra da će projekt donijeti koristi kroz nova radna mjesta i prihod od koncesija.
Ipak, koristi za Općinu zasad nema jer izgradnja još nije počela. Ugovorom o poslovnoj suradnji iz 2018. predviđeno je da Općina dobiva 0,5 % prihoda od mjesečne prodaje električne energije, no bez početka gradnje taj prihod izostaje. Investitor Ranko Radoja tvrdi da nije uspio kontaktirati stvarne vlasnike jer, kako kaže, Kanton 10 nema uređene zemljišne knjige, a imovinskopravni odnosi nisu rješavani desetljećima. Umjesto da se obrate nadležnom kantonalnom ministarstvu za provođenje eksproprijacije, investitori su pokrenuli nezakonit postupak preko Općine.
U lipnju 2019. Općina je donijela rješenje o eksproprijaciji više od 232 duluma zemljišta, navodeći 72 posjednika, iako se radilo o znatno većem broju stvarnih vlasnika i nasljednika. Većina stanovništva Glamoča raselila se tijekom rata, a ostavinski postupci nisu vođeni. Općina je ignorirala zakonsku obavezu da eksproprijaciju provodi isključivo s vlasnicima, pa je postupke provodila s posjednicima. Prema FGU-u, to čini cijeli postupak pravno nevaljanim.
Načelnik Radivojša i investitori tvrde da građani žele iskoristiti situaciju kako bi dobili više novca. Ipak, mnogima je odmah ponuđeno 30 feninga po kvadratu, bez jasne i zakonite procjene vrijednosti zemljišta. Investitori iznose proturječne tvrdnje o tome tko je i kako radio procjenu, a jedan od njih, Zoran Bibić, izjavio je: "Ta zemlja ne vrijedi ni 10 feninga", ističući da su već uložili mnogo novca.
FGU je 2023. godine naložio Općini da ispravi utvrđene nepravilnosti u pet predmeta i donese nova rješenja u roku od 15 dana, no to se nije dogodilo. Građani su nastavili pregovore s investitorima koji sada nude tridesetogodišnji zakup zemljišta po cijeni od 1 KM po kvadratu. Neki građani nisu znali da su im dodijeljeni privremeni zastupnici, iako su bili dostupni i kontaktirani. Općina nije pojasnila po kojem osnovu je imenovala zastupnike.
U jednom slučaju, Općina je pogrešno isplatila naknadu ženi s istim imenom i prezimenom kao stvarna vlasnica. Prava nasljednica doznala je za to tek od novinara, a istaknula je da joj je bilo najteže što je netko zloupotrijebio identitet njezine pokojne majke. Stana Meseldžija iz Prijedora tvrdila je da je došlo do zabune te da nije pročitala dokumente koje je potpisala. Novac je ipak proslijedila nasljednicama.
Općina je odgovornost za grešku prebacila na osobu koja se lažno predstavila, tvrdeći da su identitet provjeravali po osobnim dokumentima, no nisu objasnili kako. Ista nasljednica, iako je u kolovozu 2022. poslala izjavu putem supruga da prihvaća odluku većine mještana, nije više dobivala obavijesti. Umjesto toga, tri mjeseca kasnije joj je dodijeljen privremeni zastupnik – banjalučki odvjetnik Ljubiša Dragičević.
Dragičević, međutim, istovremeno zastupa i investitora "RWP Vitorog", što prema pravnim stručnjacima predstavlja očit sukob interesa. Uz njega, angažiran je i stručni suradnik Zoran Divjak iz odvjetničkog ureda Milete Boškovića. Svi su oni ranije zastupali investitora Bibića u drugim predmetima. Iz Općine i odvjetničkih ureda odbili su razgovarati o detaljima, pa nije poznato jesu li zastupnici uopće djelovali u interesu građana.
Investitori Bibić i Radoja priznaju da su ostali bez novca te čekaju stranog investitora kojem bi prodali 90 % udjela u projektu. Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije nije željelo komentirati zašto su koncesije dodjeljivane tvrtkama koje nemaju financijski kapacitet za realizaciju projekata. Transparency International BiH upozorava da vlasti zanemaruju javni interes i sklapaju ugovore koji idu isključivo u korist privatnih investitora.
Slična situacija dogodila se i s projektima "Dževa" i "Slovinj", za koje je Vlada Hercegbosanske županije 2013. dala koncesiju tvrtki "Vjetroelektrane", u vlasništvu Općine i hrvatskog biznismena Franje Pašalića. Nakon dobivanja niza dozvola, Općina je prodala svoj udio u tvrtki za 1.600 KM. No, 2023. godine Općinsko pravobraniteljstvo odbilo je dati suglasnost za eksproprijaciju jer se zemljište planiralo ustupiti radi profita, što je protivno zakonu. Također je utvrđeno da je Ugovor o suradnji bio u suprotnosti s koncesijskim jer nije uključivao tvrtku nositelja koncesije.
