Gorivo ponovno poskupljuje: U Mostaru cijene skočile i za 22 feninga

Cijene goriva na benzinskim postajama u Mostaru ponovno pokazuju osjetne razlike, a na pojedinim prodajnim mjestima zabilježena su i veća poskupljenja. Prema trenutačno prikazanim cijenama, litra dizela kreće se od 3,29 do 3,43 KM, dok se Super Plus 98 prodaje od 3,09 KM naviše.

Rast cijena na mostarskim crpkama događa se u trenutku novih nestabilnosti na globalnom energetskom tržištu. Na izmaku ljeta ponovno rastu cijene nafte i naftnih derivata, dok su cijene prirodnog plina u Europi od početka godine snažno porasle. Dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke prilike na Bliskom istoku i poremećaji na ključnim pomorskim pravcima.

U takvim okolnostima ponovno se otvara pitanje koliko je Bosna i Hercegovina spremna odgovoriti na eventualne poremećaje u opskrbi i novi val poskupljenja.

Dizel u Mostaru od 3,29 do 3,43 KM

Najnižu prikazanu cijenu dizela u Mostaru imaju Bingo Petrol u Ulici maršala Tita i Selex u Vrapčićima, gdje litra stoji 3,29 KM. Na obje postaje cijena je povećana za pet feninga.

Po 3,33 KM dizel se prodaje na postajama PI & DŽ u Ulici dr. Ante Starčevića, Energopetrolu na Trgu Ivana Krndelja, Hifi na Putu za Opine, Holdini u Sutini te na postaji Izgradnja Tojaga na Bišću polju.

Među prikazanim postajama najveće poskupljenje dizela bilježi Tank Oil u Smrčenjacima, gdje je cijena porasla za 16 feninga i sada iznosi 3,43 KM.

Mandi-Co. u Čulama dizel prodaje po 3,42 KM, uz rast od 15 feninga, dok je na postaji Izgradnja Tojaga u Gnojnicama cijena također 3,42 KM, nakon povećanja od 14 feninga.

Na nekoliko postaja zabilježeno je i pojeftinjenje. Na postaji PI & DŽ cijena dizela smanjena je za deset feninga, na 3,33 KM, dok je Oil-MF u Žovnici također snizio cijenu za deset feninga, na 3,41 KM. Na postaji Izgradnja Tojaga na Bišću polju dizel je jeftiniji za dva feninga i stoji 3,33 KM.

Benzin negdje poskupio i 22 feninga

Još veće razlike vidljive su kod benzina Super Plus 98. Najnižu cijenu među prikazanim postajama ima Selex u Vrapčićima, gdje litra stoji 3,09 KM.

PI & DŽ prodaje ovo gorivo po 3,14 KM, nakon pojeftinjenja od 11 feninga, dok je cijena od 3,19 KM zabilježena na postajama Bingo Petrol, Hifa i Potoci Benz.

Na postaji Hercegovina Promet na Bišću polju litra Super Plusa 98 iznosi 3,21 KM, a upravo je ondje zabilježeno najveće prikazano povećanje cijene – 22 feninga.

Energy Commerce u Dubrovačkoj ulici i Rodoču te tri postaje OIL-AC prodaju Super Plus 98 po 3,25 KM, uglavnom nakon povećanja od deset feninga. Na postaji Izgradnja Tojaga na Bišću polju cijena iznosi 3,27 KM, uz rast od šest feninga.

Razlika između najjeftinijeg i najskupljeg prikazanog dizela tako iznosi 14 feninga po litri. Kod spremnika od 50 litara vozač samo izborom benzinske postaje može platiti oko sedam maraka više ili manje.

Nafta ponovno iznad 90 dolara

Rast cijena goriva prati i ponovno poskupljenje sirove nafte na svjetskom tržištu, gdje je cijena barela premašila 90 dolara.

Takva kretanja ne moraju se odmah i u istoj mjeri preliti na maloprodajne cijene jer distributeri dio goriva nabavljaju ranije i po različitim nabavnim cijenama. Ipak, u Bosni i Hercegovini ne postoji mehanizam koji bi u ovakvim okolnostima automatski ograničio rast maloprodajnih cijena.

Dok pojedine zemlje u regiji u razdobljima snažnih tržišnih poremećaja posežu za smanjenjem trošarina ili ograničavanjem marži, domaće tržište u velikoj mjeri ovisi o poslovnim odlukama distributera.

Stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić smatra kako će se i domaće tržište morati prilagođavati međunarodnim kretanjima.

"Mi ćemo također morati slijediti tu politiku prilagođavanja tržišnim cijenama. Uglavnom je to prepušteno privatnom sektoru i on je do sada pokazao jednu veliku vitalnost i snalažljivost te uspijevao osigurati dostatne količine nafte i naftnih derivata", kazao je Bičakčić.

Strah od poremećaja u opskrbi

Svaka veća nestabilnost na energetskom tržištu, osim rasta cijena, otvara i pitanje sigurnosti opskrbe. Dodatnu zabrinutost stvaraju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i problemi na važnim pravcima za transport nafte.

Panična kupnja u takvim okolnostima može dodatno opteretiti tržište, no iz Naftnih terminala Federacije BiH tvrde da trenutačno nema razloga za paniku.

"Što se tiče nestašice nafte za tržište Bosne i Hercegovine, mogu ovako, po nekoj slobodnoj procjeni, reći da ne vjerujem da će doći do nestašica jer se mi ne opskrbljujemo s mediteranskog područja. Do sada su isporuke iz tih rafinerija koje mi kupujemo, odnosno kojima opskrbljujemo tržište Bosne i Hercegovine, stabilne", kazao je predsjednik Uprave Naftnih terminala FBiH Damir Kreso.

Federacija ima određene rezerve

Federacija BiH raspolaže određenim zalihama goriva namijenjenima prvenstveno najvažnijim javnim službama u slučaju ozbiljnijeg poremećaja u opskrbi.

"Terminali Federacije imaju određene količine i dizela i benzina za potrebe najhitnijih službi. To su bolnice, hitne službe, civilna zaštita, policija i tako dalje", pojasnio je Kreso.

Ipak, postojeći kapaciteti nisu dovoljni za dugotrajniji poremećaj na tržištu.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorio je da Federacija nema dovoljno izgrađenih terminala za skladištenje potrebnih količina nafte.

"Što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine, stanje je stabilno u ovom trenutku, međutim, mi nemamo dovoljno izgrađenih terminala gdje možemo skladištiti svoju naftu", kazao je Lakić.

Prema njegovim riječima, za dugoročnu energetsku sigurnost potrebno je izgraditi dodatne terminale i osigurati znatno veće rezerve.

Problem dodatno komplicira činjenica da pitanje robnih i naftnih rezervi nije jednako uređeno u cijeloj zemlji, zbog čega bi ozbiljniji poremećaj na međunarodnom tržištu ponovno mogao otvoriti pitanje koordiniranog odgovora institucija.