Gorivo ide na 5KM!?

Gorivo bi u sljedećih deset dana moglo ići i do 5 KM po litru, rekao je za Raport Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS.

''Neke procjene i indicije govore da ide prema 5 KM u sljedećih deset dana. Da li će se to zaista i desiti vidjet ćemo, ali već je u Trebinju cijena 4 KM, U Banja Luci i okolini 3,93 i 3.95 KM. Ovo je strašno, ali po pitanju transporta, da bismo sad poslovali normalno i pozitivno trebali bismo dići cijenu prijevoza najmanje za 50 posto'', rekao je.

Naveo je i kako neki prijevoznici otkazuju neke vožnje jer ne mogu postići cijena koja bi im bila isplativa.

Sve će otići gore

''Ako poskupi gorivo i ako dignemo cijene, što bismo morali ako se to desi, sve će otići gore, u marketima sva roba koja ide kopnenim transportom', kaže Grbić.

Napominje kako je jedini način ukidanje trošarina za pomoć gospodarstvu, ali nije optimističan.

''Sumnjam, jer se ubiru velike svote para, to je zlatna koka od koje oni neće baš tako lako odustati. Ali problem će biti zaista veliki'', kaže Grbić.

Dodaje da je gorivo u ponedjeljak u Njemačkoj koštalo 2,68 eura po litru, dok je u Sloveniji najjeftinije koštalo 1,86 eura. 

''Ali u Sloveniji je limitirano jer se ne može točiti više od 50 litara u kamione stranih prijevoznika. Ukoliko se mjesec ili dva odreknu trošarina pomoglo bi koliko-toliko. Po ovoj cijeni rezervoar goriva u kamionu je 3.000-4.000 KM'', rekao je Grbić za Raport.

Skok od 10 posto

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine tijekom rujna su kontinuirano rasle te su trenutačno u prosjeku za oko 10 posto više u odnosu na početak mjeseca.

Istodobno, cijene nafte znatno su porasle drugi dan zaredom. Na londonskom tržištu cijena barela Brenta jutros je ojačala 2,01 posto, na 107,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,84 posto, na 94,30 dolara.

Visoke cijene održavaju zabrinutost oko opskrbe s Bliskog istoka, premda podaci pokazuju da su se količine nafte koje napuštaju regiju posljednjih tjedana djelomično oporavile.

Poticaj inflaciji

Čak i oni koji nikada ne toče dizel u svoj automobil osjećaju posljedice njegova poskupljenja, piše pak Deutche Welle. Za razliku od benzina, koji se prvenstveno koristi u osobnim vozilima, dizel je ključan za funkcioniranje velikog dijela gospodarstva.

Kamionski prijevoz, poljoprivredni strojevi, građevinska mehanizacija i brojni industrijski procesi ovise upravo o tom gorivu.

Zbog toga nestašice dizela ili nagli rast njegovih cijena često imaju veći gospodarski učinak od poskupljenja benzina. Kako rastu troškovi prijevoza i rada teške mehanizacije, kompanije ih prebacuju na krajnje potrošače, dodatno potičući inflaciju i rast životnih troškova.

Za Europu bi daljnji rast cijena dizela mogao biti posebno bolan.

''Desetljeća poticaja, uključujući porezne olakšice, učinila su da europski vozni park mnogo više ovisi o dizelu nego američki'', objašnjava Georg Zachmann iz briselskog think tanka Bruegel. Zbog toga Europska unija izvozi višak benzina, ali je istodobno ovisna o uvozu dizela.

Najveći rizik

Na prvi pogled moglo bi se očekivati da cijena dizela prati cijenu sirove nafte. Međutim, stručnjaci ističu da problem više nije nedostatak sirove nafte, nego nedostatak kapaciteta za njezinu preradu. ''Usko grlo prešlo je s nedostatka sirove nafte na nedostatak kapaciteta za preradu'', kaže Skip York iz Centra za energetske studije Sveučilišta Rice.

Prema njegovim riječima, ukrajinski napadi na ruske rafinerije utječu na cijene dizela mnogo brže nego poremećaji u opskrbi sirovom naftom. ''Svaki novi val napada vidi se u cijenama dizela već nakon nekoliko dana'', navodi York. Dodatni problem predstavlja situacija u Hormuškom tjesnacu. Iako se protok energenata kroz taj prometni pravac stabilizirao na nižoj razini, dugoročno upravo ta regija ostaje najveći rizik za tržište dizela.

Kapaciteti za preradu nafte diljem svijeta dodatno su smanjeni posljednjih godina. Prema ocjeni Georga Zachmanna, posebno je pogođena proizvodnja dizela. Pojedine azijske rafinerije nemaju dovoljno sirove nafte za preradu, dok su se druge više usmjerile na proizvodnju zrakoplovnog goriva.

Ide zima…

Analitičari upozoravaju da bi produljeni sukobi na Bliskom istoku i u Rusiji mogli dodatno pogoršati situaciju. Moguća američka zabrana izvoza dizela predstavljala bi dodatni šok za međunarodno tržište. ''Ako SAD blokira izvoz, cijene dizela dodatno će porasti'', smatra Zachmann.

On upozorava i na mogućnost trgovinskog odgovora Europske unije, koja bi mogla smanjiti izvoz benzina u SAD. Takav razvoj događaja doveo bi do viših cijena goriva s obje strane Atlantika. Dodatni izazov predstavlja približavanje zime na sjevernoj hemisferi. Rafinerije će istodobno morati zadovoljiti potražnju za loživim uljem i dizelom, što bi moglo dodatno smanjiti raspoložive količine.

Od 2019. godine zatvoren je značajan broj rafinerija u Europi i SAD-u. Prema ocjeni Skipa Yorka, tržište je zbog toga ostalo bez rezervnih kapaciteta koji su ranije mogli ublažavati poremećaje. ''Tržište danas jednostavno ima manje rezervnih količina. Zato svaki izgubljeni barel mnogo izravnije pogađa ponudu nego ranije'', zaključuje.