I Zenica čeka svoj podatkovni centar, podupire ga Vlada Federacije

Prostor nekadašnje Željezare Zenica u stečaju, koji su ostali u njenom vlasništvu i nije ih preuzeo ArcelorMittal Zenica, a poslije ni Nova Željezara Zenica, mogao bi dobiti novu ulogu. Umjesto simbola tradicionalne teške industrije, mogao bi postati centar digitalne infrastrukture, umjetne inteligencije, znanosti, obrazovanja i novih tehnologija.

Projekt Digitalnog i inovacijskog kompleksa Željezara Zenica d.o.o. Zenica u stečaju zamišljen je kao znatno širi pothvat od same izgradnje podatkovnog centra, piše Klix. Koncept obuhvaća suvereni podatkovni centar, superračunalo i infrastrukturu za razvoj umjetne inteligencije, IT i startup hub te znanstveno-tehnološki i obrazovni centar.

Prvi konkretan korak već je napravljen. Vlada Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, osigurala je sredstva za izradu studije izvedivosti, kojom će biti analizirane tehničke, energetske, financijske, tržišne i pravne pretpostavke za realizaciju projekta.

Vlada "prepoznala"

"Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prepoznala je strateški i razvojni potencijal projekta i osigurala sredstva za izradu studije izvedivosti. Time je napravljen prvi konkretan korak prema provjeri tehničkih, energetskih, financijskih, tržišnih i pravnih pretpostavki za njegovu realizaciju", kazao je Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravitelj Željezare Zenica u stečaju.

Studiju izvedivosti izrađuje Arthur D. Little, jedna od najstarijih međunarodnih konzultantskih kuća, s iskustvom u projektima povezanima s podatkovnim centrima, elektroničkom upravom i nacionalnom digitalnom infrastrukturom.

Posebno značenje projekta ogleda se u njegovoj mogućoj ulozi u digitalizaciji javne uprave. U Federaciji BiH djeluje oko 1.300 javnih institucija kojima su potrebni sigurni i standardizirani sustavi za čuvanje podataka, hosting, sigurnosne kopije i razvoj elektroničkih javnih usluga.

Ideja je stratešku digitalnu infrastrukturu za potrebe javnog sektora zadržati u javnom vlasništvu Federacije BiH, čime bi se stvorila osnova za povezivanje federalnih, županijskih, gradskih i općinskih institucija uz veću kontrolu nad podacima i digitalnim servisima.

U fokusu je i pitanje digitalnog suvereniteta, odnosno mogućnosti čuvanja i razvoja najvažnijih državnih podataka i digitalnih sustava na vlastitoj infrastrukturi, pod domaćom institucionalnom i sigurnosnom kontrolom.

Goran Bulajić, član Odbora vjerovnika i član radne skupine stručnjaka, smatra kako je u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i sve veće uporabe cloud infrastrukture potrebno sustavno urediti zaštitu javnih podataka.

"Zbog toga 'digitalni suverenitet' Bosne i Hercegovine, samim time i Federacije BiH, mora biti jedan od prioriteta u idućem razdoblju", kazao je Bulajić, ističući kako bi podatkovni centar u Zenici bio značajan i za digitalizaciju javne uprave i razvoj IT/AI sektora.

Tehnički koncept predviđa modularnu izgradnju podatkovnog centra prema standardu Tier III, odnosno Class 3, koji podrazumijeva visoku razinu pouzdanosti i redundantnosti ključnih sustava. Projekt bi se razvijao fazno, prema potrebama javnog sektora i tržišta, uz mogućnost proširenja ukupnog kapaciteta u budućnosti do 100 MW.

Planirani model predviđa kombinaciju javnog i komercijalnog segmenta. Dok bi strateška infrastruktura namijenjena javnoj upravi bila u vlasništvu Federacije BiH, Željezara Zenica d.o.o. Zenica u stečaju bila bi kroz reorganizaciju i stečajni plan uključena u razvoj i upravljanje komercijalnim dijelom projekta.

"Takav model omogućio bi zadržavanje javnog dijela projekta pod kontrolom Federacije BiH, dok bi se kroz reorganiziranu Željezaru Zenica d.o.o. Zenica u stečaju razvijao komercijalni segment. Time bi se zaštitio javni interes, osigurala financijska održivost projekta i Željezari otvorila nova razvojna perspektiva, prelazak iz tradicionalne industrijske djelatnosti u suvremenu digitalnu i tehnološku ekonomiju. Konačna vlasnička, upravljačka i financijska struktura bit će definirana studijom izvedivosti, projektno-investicijskom dokumentacijom i stečajnim planom", dodao je Hadžirašidović.

Superračunalo za razvoj AI-ja

Jedan od ključnih segmenata kompleksa bila bi AI/HPC infrastruktura, odnosno superračunalo namijenjeno razvoju umjetne inteligencije, obradi velikih količina podataka, složenim znanstvenim proračunima i istraživačkim projektima.

Posebna mogućnost vidi se u povezivanju projekta sa Sveučilištem u Zenici, uključujući Politehnički fakultet i druga tehnička i znanstvena područja. Studenti i istraživači dobili bi mogućnost praktičnog rada s naprednom računalnom infrastrukturom, dok bi IT poduzeća i startupovi mogli koristiti dio raspoloživih kapaciteta.

Prema početnim projekcijama predstavljenog koncepta, razvoj podatkovnog centra, elektroničke uprave, inovacijskog distrikta i povezanih djelatnosti dugoročno bi mogao pridonijeti stvaranju približno 3.000 izravnih i neizravnih radnih mjesta, uključujući poslove u IT sektoru, energetici, inženjerstvu, održavanju, sigurnosti, građevinarstvu, obrazovanju i istraživanju.

U međuvremenu se vode razgovori s potencijalnim partnerima i institucijama. Stručni tim Željezare Zenica i stručnjaci Arthur D. Littlea razgovarali su s predstavnicima JP Elektroprivreda BiH o raspoloživosti električne energije i energetskim uvjetima za fazni razvoj projekta, kao i s javnim institucijama o njihovim potrebama za hostingom, pohranom podataka, sigurnosnim kopijama i digitalnim uslugama.

U pripremi je i sastanak s predstavnicima Elektroprijenosa BiH, na kojem bi se trebalo razgovarati o mogućnostima priključenja, prijenosnim kapacitetima te pouzdanosti i redundantnosti napajanja.

Višestruka korist?

Planiran je i sastanak s direktorom Toplane Zenica i predstavnicima Grada Zenice o mogućnosti korištenja otpadne topline koju bi podatkovni centar proizvodio tijekom rada za potrebe sustava daljinskog grijanja. Takvo rješenje moglo bi povećati energetsku učinkovitost projekta i omogućiti dodatno iskorištavanje energije.

"Nakon završetka studije izvedivosti očekujemo osiguravanje sredstava u idućem proračunu Federacije BiH za izradu projektno-investicijske dokumentacije. To je sljedeći ključni korak, koji obuhvaća izradu detaljnog tehničkog rješenja, definiranje potrebnih kapaciteta i faza izgradnje, financijskog i upravljačkog modela te pripremu dokumentacije potrebne za pokretanje investicije", kazao je Hadžirašidović te dodao:

"Očekujemo i aktivno uključivanje Zeničko-dobojske županije i Grada Zenice. Ovo nije projekt samo jednog gospodarskog društva niti jedne razine vlasti. Riječ je o zajedničkoj razvojnoj prilici za Zenicu, Zeničko-dobojsku županiju i Federaciju BiH, čija realizacija zahtijeva partnerstvo svih razina vlasti, akademske zajednice i privatnog sektora."

Hadžirašidović je izrazio veliku zahvalnost premijeru FBiH Nerminu Nikšiću i resornom ministru Vedranu Lakiću, koji su prepoznali značenje ovog projekta te dali potporu njegovoj realizaciji uz obrazloženje kako će biti partneri u ovoj ideji.

Ako studija izvedivosti potvrdi opravdanost projekta i budu osigurani potrebni financijski i tehnički uvjeti, iduća faza bila bi izrada projektno-investicijske dokumentacije.

Realizacijom projekta prostor nekadašnje Željezare mogao bi dobiti novu funkciju, uz izgradnju strateške digitalne infrastrukture Federacije BiH i razvoj podatkovnog centra, AI tehnologija, znanosti i pratećih djelatnosti.

Podsjetimo, iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu osigurano je 500.000 KM za izradu studije opravdanosti izgradnje podatkovnog centra i Tehnološkog parka u krugu Željezare Zenica u stečaju.