Sučeljavanje
Mostarske stranke o Uborku i smeću: Tko je kriv i kako biti prav?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Svim strankama koje se bore za ulazak u Gradsko vijeće Mostara zajedničko je da žele čist grad. Sve bi one uzele metlu i počistile grad. Kad je u pitanju regionalna deponija Uborak, čije su blokade skrenule pozornost na ovaj problem, stranke su ponudile različite odgovore.
HDZ 1990 kaže kako je problem Uborka nastao zbog dodjele parcela i izgradnje stambenih objekata u zoni zaštite komunalne deponije.
Pročitajte još
''Parcele je dodijelila bivša Općina Sjever iako za to ne postoje nikakvi Regulacijski planovi. U posljednje vrijeme stanovnici ovoga naselja blokiraju deponiju i onemogućuju odvoz komunalnoga otpada iz grada. Bilo bi dobro da pravobranitelj Gradske uprave pojasni građanima po kojem osnovu su parcele dodijeljene. Mostarci trebaju znati da je Grad otkupio zemljište oko deponije Uborak, da je Gradsko vijeće stvorilo sve zakonske, administrativne, tehničke i ekološke preduvjete i donijelo odluku za proširenje postojeće deponije. Ostalo je da se ishodi ekološka dozvola i da se postojeća komunalna deponija proširi na otkupljeno zemljište. Prema tome, odluka Gradskoga vijeće se mora provesti ili se na novom sazivu izmijeniti'', navodi HDZ 1990 i dodaje kako nitko nema pravo kršiti odluku predstavničke vlasti i tražiti alternativna rješenja.
Kažu kako bi za alternativnu deponiju trebalo naći odgovarajuću lokaciju i provesti novu zakonsku administrativnu, i tehničku proceduru.
''Sve bi to u našim uvjetima trajalo 5-6 godina. Ako znamo da postojeća deponija ispunjava sve eksploatacijske uvjete iracionalno je u ovakvoj situaciji tražiti brza improvizirana alternativna rješenja. Pogotovo što za to ne postoje zakonski preduvjeti I da grad nema financijske mogućnosti za novu deponij. Zato je neodgovorno od bilo koga stanovnicima Uborka obećavati brza alternativna rješenja. U cilju zaštite stanovnika naselja Uborak potrebno je fizičkim ili prirodnim barijerama utjecaj deponije svesti na najmanju moguću mjeru i zabraniti deponiranje bilo kojega osim komunalnoga otpada'', navodi HDZ 1990.
Dodaju kako komunalna poduzeća s postojećim kadrovskim potencijalom organizacijskom strukturom i tehnološkom opremom nisu u mogućnosti pružiti razinu i obujam usluga koji je potreban Gradu.
''Zato se moraju kadrovski reorganizirati i tehnološki osposobiti za svoju funkciju. Od tri poduzeća zadužena za čistoću, koja trenutno egzistiraju u Gradu se treba formirati jedno. Novo poduzeće treba tehnološki opremiti i osposobiti za visoki nivo komunalnih usluga primjeren potrebama Grada'', navodi HDZ 1990.
Naša stranka kaže kako je jedno od rješenja za Uborak izgradnja spalionice po uzorku na mnoge zapadne zemlje.
''Spalionice ne samo da su ekološki čiste nego čak i generiraju prihode u obliku električne energije i/ili tople vode za grijanje stanovništva. Švicarska je već 2000. godine zabranila deponije poput one na Uborku i trenutno u Švicarskoj na 8,5 milijuna stanovnika postoji 30 spalionica otpada, tj. u prosjeku jedna spalionica na 280.000 stanovnika. Usporedbe radi, možemo analizirati situaciju u malom gradu Thun na obalama istoimenog jezera. Spalionica u tom gradu procesira 100.000 tona otpada koju proizvode 300.000 stanovnika, što je jako slično u brojkama regionalnoj deponiji Uborak. Istovremeno, proizvodi 12 MW električne energije i 34 MW tople vode za grijanje. Naravno, izgradnja spalionice bi morala ići ruku pod ruku s izradom programa reciklaže u Mostaru te popratnim pravilima za domaćinstva, obrte, i firme. Ovo nije jeftin projekat ali smatramo da ako prave osobe budu izabrane u Vijeće, neće biti teško pronaći donacije i partnere za realizaciju istog. Tražit ćemo podršku i ambasada ali i naših partnera u Bruxellesu da Mostar pretvorimo iz 'Grada-slučaja' u 'Grad-primjer' uspješnog upravljanja otpadom'', navodi Naša stranka.
Kažu kako, što se tiče komunalnih poduzeća, njihov prioritet je ''raspakirati slučaj Komos i vidjeti tko je kriv zato što je ovo poduzeće već šestu godinu u stečaju''.
''Nakon toga idemo u pospremanje i objedinjavanje svih onih koji obavljaju komunalne djelatnosti u jedno jedinstveno mostarsko komunalno poduzeće'', navela je Naša stranka.
Koalicija za Mostar 2020 kaže kako je neophodno naći novu lokaciju za deponiju i definirati je u prostorno-planskim dokumentima.
''Nova deponija ne smije biti samo puko odlagalište otpada, nego moderna tvornica za preradu otpada i dobivanje proizvoda poput bio goriva, poluproizvoda za cementare, recikliranu plastiku itd. Nova deponija mora biti samostalni profitni centar. Također, uraditi detaljnu i nezavisnu analizu postojećeg stanja komunalnih poduzeća u Gradu i na osnovu analize rekonstruirati postojeći sustav komunalnih poduzeća u novi efikasni i profitni sustav. Prethodna pretpostavka i za efikasan sustav komunalnih poduzeća i za rad nove deponije je uvođenje obveznog selekcioniranja otpada u Gradu'', navodi ova koalicija i dodaje kako je potrebno realizirati Odluku Gradskog vijeća Mostara o jedinstvenom komunalnom poduzeću.
Koalicija Mostar moj Dom kaže kako je jedna od stvari koja najviše upada u oči i o kojoj se najviše govori u Mostaru upravljanje i gospodarenje komunalom, komunalnim poduzećima i općenito smećem.
''Grad koji ima pet komunalnih poduzeća a liči kao da nema nijedno ili u najmanju ruku ako da se netko volonterski bavi ovim problemom. Nije prošla niti jedna godina od 1998. i zatvaranja deponije kopa Vihovići a da nije bila kakva blokada deponije Uborak. To najbolje znaju građani naselja Rodoča i Jasenice koji su dizali glas protiv legalnog i nelegalnog odlaganja otpada na, uglavnom također nelegalnim, kopovima pijeska. Tako imamo dvostruki kriminal. Ovdje imamo jedan od najvećih paradoksa a to je da imamo crpilište vode za Gradski vodovod na samo par stotina metara od deponiji smeća. Koalicija Mostar moj Dom kroz svoj prijedlog uspostave holdinga kao načina upravljanja gradskih poduzeća vidi rješenje i za ovaj problem sa dvije jedinice od kojih se jedna bavi prikupljanjem već selektiranog komunalnog otpada (selektiranje na mjestu nastanka) i drugo sa zbrinjavanjem selektiranog otpada. Današnja situacija oko Deponije Uborak gdje imamo oprečna mišljenja građana koji žive oko Deponije i međunarodnih kreditora koji se hvale projektom Uborak (za koji još vraćamo kredite) kao jednim od najboljih projekata u BiH također treba razjasniti'', navodi ova koalicija.
HDZ BiH kaže kako će ''za početak biti potrebno utvrditi stvarno stanje u svim javnim poduzećima, jer prema nalazima Ureda za reviziju institucija Federacije BiH ima dosta nepravilnosti''.
''Dugo godina su poslovali bez adekvatnog nadzora jer su ovlasti Gradonačelnika u kontroli i upravljanju javnim poduzećima bile ograničene. Potrebno je izraditi studiju s ciljem utvrđivanja najoptimalnijeg modela upravljanja otpadom u Gradu Mostaru. Ovisno o rezultatima studije može doći do potpune reorganizacije ili prilagodbe postojećih poduzeća kako bi zadovoljili potrebne standarde. Novac koji se izdvaja je dostatan za održavanje određene razine usluge, ali način i organizaciju rada treba sustavno promijeniti'', navodi HDZ BiH i dodaje kako ''u svom programu kao jedan od ključnih elemenata za unaprjeđenje kvaliteta života u gradu vidi kvalitetno upravljanje otpadom''.
Hrvatska republikanska stranka kaže kako Problem Uborka, jednako kao i problem komunalnih poduzeća se ne može riješiti bez ogromnih ulaganja koja moraju pratiti sve razine vlasti, osobito ako se zna da je Mostar regionalno središte odlaganja otpada.
''Naći zajedničko rješenje koje će biti kompromisno i za grad, a i za ljude koji žive u okolici, ali rješenje na temelju programa selektivnog odlaganja i iskorištavanja istog. Tu bi sigurno pomogla i EU sa svojim fondovima. Komunalna poduzeća su praktično u stečaju i tu bez valjanih dubinskih analiza se ne može tek tako stvoriti rješenje'', navodi HRS.
Republikanci ističu kako postojeća deponija u Mostaru mora biti pod hitno modernizirana do određivanja nove lokacije te da se moraju primijeniti odgovarajuće ekološke mjere radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
''Nažalost, svjedoci smo da su u okolici Deponije izgrađeni bespravni objekti, te će rješenje ovog problema biti znatno otežano, a sve zbog nerada Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara. Što se tiče komunalija, one moraju pratiti taj program selektivnog odlaganja i iskorištavanja otpada. Mi smo ponudili model podzemnih kontejnera i privatnih kanti za otpad. Naravno, to iziskuje i odgovornost građana da poštuju taj model, što se jedino može napraviti uvođenjem komunalnih redara i naplatama kazni za nepravilno odlaganje'', navodi HRS.
Koalicija Pravo na grad kaže kako je ključni problem loše komunalne infrastrukture u Gradu Mostaru nepoštivanje naših zakona od strane Gradske uprave i netransparentnom trošenju našeg novca.
''Zakon o komunalnim djelatnostima HNŽ-a na kojem počiva komunalna djelatnost svakog Grada i općine je jako dobar, moderan, europski i okrenut građanima, korisnicima usluga. Vraćanje komunalne djelatnosti u zakonske okvire naš je prioritet. U roku od godinu dana Mostar može biti jedan od najuređenijih gradova u regiji ili barem na brzom putu to postati. Mostar ima dovoljno novca da se okupa i uredi. Samom primjenom Zakona puno ćemo postići, on definira s kim i kako se sklapaju ugovori, potrošači-građani moraju dobiti ugovore sa poduzećima, predviđeni su komunalni redari, tako da, imamo sve mehanizme i možemo drastično poboljšati situaciju. Živimo po modelu tržišne ekonomije, grad mora održavati i uređivati najbolji, poštujući europske standarde. Lošija usluga nam ne treba, jer ove standarde možemo platiti. A struka ima rješenje za sve, i komunalnu infrastrukturu, rješavanje Uborka, jer, još uvijek je ekološka bomba. Prvo se mora sanirati. Ali, i za ovu oblast vrijedi kao i za svaku drugu. Prvo se mora uraditi jedna kompletna revizija kako bismo znali na čemu smo, koliko smo oštećeni kao građani. Znate i da traju pravosudni procesi'', navode iz Koalicije Pravo na grad.
