Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Bez novih konkretnih koraka

BiH gotovo nevidljiva na Forumu o proširenju EU-a

Za BiH tijekom Foruma nisu predstavljeni novi rokovi ni posebna mapa puta poput onih koje su dobile Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.

Dok su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i europska povjerenica za proširenje Marta Kos na Forumu o proširenju EU-a u Bruxellesu isticale napredak Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine, Bosna i Hercegovina gotovo da nije bila u fokusu rasprava o sljedećim koracima prema članstvu.

Europska komisija upravo je za te četiri države predstavila indikativne reformske mape puta za iduću godinu, s konkretnim ciljevima koji bi ih trebali dodatno približiti članstvu.

"Imamo novi zamah za proširenje", poručila je von der Leyen na Forumu, istaknuvši da se Crna Gora približava završnici pristupnih pregovora, Albanija ostvaruje snažan napredak, a Moldavija i Ukrajina nastavljaju europski put unatoč velikim pritiscima.

BiH u tim konkretnim najavama nije izdvojena.

BiH bez novih konkretnih koraka

Bosna i Hercegovina ima status kandidata za članstvo, a Europsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Ipak, proces nije napredovao tempom najuspješnijih kandidata.

U ovogodišnjem Paketu proširenja Europska komisija ocijenila je da je BiH nastavila javno isticati članstvo u EU-u kao strateški cilj, ali da se istodobno sve više udaljavala od europskog puta. Komisija je nakon izbora pozvala na brzo uspostavljanje novih vlasti i obnovu provedbe europskih reformi.

Profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Samir Forić smatra da je razlog slabog spominjanja BiH upravo nedostatak napretka u posljednje dvije godine.

"Kod nas je, jednostavno, potpuna inertnost, koja je posljedica unutarnjih politika. A ta unutarnja politika je, u suštini, politika zamrzavanja, koja je suštinski antidržavna i antibosanska, koja koči državni napredak i funkcionalnost", ocijenio je Forić, prenosi Detektor.

Prema njegovu mišljenju, BiH se zbog unutarnjih političkih odnosa našla daleko iza Crne Gore i Albanije.

Kao jedan od problema naveo je neuspjeh u donošenju zakona o Sudu BiH i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću.

"Ako se ne pristane na zahtjev iz Republike Srpske, neće se razmatrati, ali ucjene, tvrdi zahtjevi prije pregovora nisu nikakva naznaka kompromisa, već su naznaka otežavajuće situacije za poticanje kompromisa. Tako da ja nisam nimalo optimističan", rekao je Forić.

BiH spominjana kroz temu pomirenja

Bosna i Hercegovina na Forumu se pojavljivala ponajprije u raspravama o pomirenju i prevladavanju posljedica ratova na Zapadnom Balkanu.

Jedan od posebnih programskih dijaloga bio je naslovljen "Kroz pomirenje prema proširenju EU-a", a među sudionicima su bili i predstavnici organizacija i civilnog društva iz BiH.

Forić, međutim, smatra da takav pristup nije dovoljan bez jasnijeg odgovora na aktualne političke probleme u regiji.

Ocijenio je da činjenica da je BiH uglavnom spominjana u kontekstu pomirenja pokazuje njezinu marginalnu poziciju u sadašnjoj fazi politike proširenja.

Ministri govorili o regionalnoj suradnji

Pitanje zemalja koje zaostaju u procesu proširenja otvoreno je i tijekom ministarskog panela posvećenog budućnosti proširene Europske unije.

Na panelu su sudjelovali predstavnici Irske, Španjolske, Litve, Bugarske i drugih država članica, a naglasak je bio na pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji. Službeni program Foruma potvrđuje da je rasprava o pripremi EU-a za nove članice bila jedna od središnjih tema skupa.

Irski državni ministar za europske poslove Thomas Byrne podsjetio je na povijesna iskustva pomirenja u Europi, dok su ostali sudionici govorili o potrebi jačanja regionalne suradnje i rješavanja otvorenih pitanja.

Za BiH tijekom Foruma nisu predstavljeni novi rokovi ni posebna mapa puta poput onih koje su dobile Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.

Četiri zemlje trenutačno prednjače

Europska komisija u Paketu proširenja za 2026. upravo je Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu izdvojila kao zemlje kod kojih se kontinuirane reforme pretvaraju u konkretan napredak prema članstvu.

Crna Gora približava se završetku pristupnih pregovora, Albanija napreduje kroz pregovaračke klastere, dok su Moldavija i Ukrajina dobile dodatnu političku potporu za nastavak reformi.

Forum je održan pod sloganom "Šira Europa, snažnija Europa", a glavne teme bile su geopolitička važnost proširenja, reforme, ulaganja, sigurnost i priprema same Europske unije za prihvat novih članica.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO