Povjesničar Marijan: Desetljećima je iskrivljavana slika rata u BiH
U sklopu obilježavanja 35. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne otvorena je važna povijesna tema; hrvatski povjesničar dr. sc. Davor Marijan predstavio je dopunjeno izdanje svoje knjige "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.".
U djelu u kojem sustavno i potkrijepljeno dokumentima obrađuje ključne aspekte sukoba koji neki nazivaju „ratom usred rata“, autor donosi uvid temeljen na primarnim izvorima, a o ovoj je tematici za Dnevnik RTV HB razgovarao s novinarom Goranom Kutlom.
Dokumenti
Odgovarajući na pitanje koje nove detalje o bošnjačko-hrvatskom sukobu, prije svega u središnjoj Bosni, donosi dopunjeno izdanje knjige, Marijan je naglasio kako se zapravo ne radi isključivo o novim saznanjima.
Upozorio je da je slika toga rata godinama i desetljećima bila iskrivljavana te da je stvorena medijska predodžba koja ne može izdržati sudar s dokumentima.
Istaknuo je kako je njegova knjiga utemeljena na primarnim dokumentima, odnosno na građi na kojoj se doista piše povijest, a ne na novinskim člancima.
Prema njegovim riječima, upravo takav pristup jasno pokazuje koliko je taj rat bio kompleksan, nasuprot medijskim istupima u kojima se čitava tematika strahovito pojednostavljuje.
Tijekom razgovora istaknuto je kako nema mnogo autora koji ovaj sukob obrađuju sustavno i objektivnije prema hrvatskoj strani. Upitan koliko šira javnost uopće zna o ovoj temi, Marijan je ocijenio da je javnost vjerojatno slabo upoznata.
Pojasnio je kako je u Bosni i Hercegovini napisana golema količina knjiga, najvećim dijelom bošnjačko-muslimanskih autora, dok posljednjih nekoliko godina intenzivno pišu i srpski autori.
Napad u Konjicu
S hrvatske strane tek se nedavno ozbiljnije počelo raditi na tom području, a srž problema, prema Marijanu, leži u tome što postoje potpuno različiti pogledi na iste događaje – što jasno upućuje na to da netko ne poštuje činjenice.
Dodao je kako smatra da je ono što se danas objavljuje u okviru Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra utemeljeno na primarnim izvorima i nije jednostrano, čime se otvara put prema dugoročnom približavanju interpretacija, iako tek ostaje vidjeti kako će to biti prihvaćeno kod drugih naroda.
Naglasio je da se to razdoblje mora obraditi jer je dostupan velik broj dokumenata i moguće je pronaći golemu građu, za što je ponajprije potrebna dobra volja.
Govoreći o ključnim aspektima početka i završetka bošnjačko-hrvatskog sukoba, Marijan se osvrnuo na bošnjačku literaturu koja snažno inzistira na tvrdnji da je hrvatsko-muslimanski rat počeo u listopadu 1992. godine u Prozoru.
Nasuprot tomu, on tvrdi da je sukob u izravan kontinuitet ušao 14. travnja 1993. godine, kada je Armija BiH u Konjicu napala HVO.
Otvorena tema
Napomenuo je da se u razmatranje može uzeti i siječanj 1993. godine u Uskoplju, no upozorio je kako su već tijekom 1992. godine tadašnje politike dovele stanje do točke u kojoj je izbijanje sukoba bilo samo pitanje vremena, zaključivši da se rat jednostavno nije mogao izbjeći.
Jedno od pitanja odnosilo se i na često osporavanu ulogu Republike Hrvatske, koja je i u vrijeme trajanja sukoba nastavila pružati potporu bošnjačkim izbjeglicama. Marijan je priznao kako bi promatraču sa strane politika Republike Hrvatske ponekad mogla djelovati suludom – s jedne strane naoružava, s druge prima izbjeglice, dok istodobno Armija BiH protjeruje Hrvate.
Ipak, naglasio je da je riječ o visokoj politici te da na te događaje danas treba gledati hladne glave.
Osvrnuo se i na tvrdnje bošnjačke historiografije, publicistike i, kako je naveo, "ratnih huškača koji i danas djeluju, a koji uporno inzistiraju na prisutnosti Hrvatske vojske praktički od samog početka, odnosno od listopada 1992. godine".
Marijan je podsjetio da je Haški sud prihvatio dio te konstrukcije, ali je jasno istaknuo kako prije ljeta, odnosno prije srpnja 1993. godine, na tom prostoru nije bilo većih hrvatskih postrojbi.
Prema njegovim riječima, u travnju je bila prisutna tek skupina pripadnika bojne Zrinski, pri čemu su gotovo svi ti ljudi bili rodom upravo s ovih prostora.
Predstavljanjem dopunjenog izdanja knjige uglednog povjesničara Davora Marijana ponovno je otvorena tema o kojoj se još može mnogo govoriti, uz očekivanje da će ovo djelo ostaviti snažan trag u javnosti.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.



-webp.webp)








-webp.webp)













