Vijeće Apelacijskog odjela Suda Bosne i Hercegovine danas je izreklo drugostupanjsku presudu kojom je Haris Čaušević proglašen krivim za kazneno djelo-terorizam i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 godina.
Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, Sud je neosporno utvrdio Čauševićevu odgovornost u vezi s terorističkim napadom na Policijsku stanicu Bugojno 27. lipnja 2010. godine.
U tom napadu smrtno je stradao policajac Tarik Ljubuškić, a teže je ranjena policajka Edina Hindić, dok su lakše ozlijede zadobili policijski službenici Muamer Karadža, Sanel Hodžić, Sulejman Bešić, Marinko Kolak i Mugdim Škandro.
Prema tužbenim navodima, napad se dogodio u ranim jutarnjim satima 27. lipnja 2010. godine, kada je okrivljeni postavljanjem ranije pripremljene improvizirane naprave na stražnji zid zgrade PS Bugojno i njenim aktiviranjem prouzročio razornu eksploziju.
Istovremeno, ovaj teroristički čin prouzročio znatnu materijalnu štetu, a kako je Sud utvrdio, radi se o šteti od najmanje 189.939. KM na zgradi PS-a i najmanje od
275.877 KM na okolnim objektima i parkiranim vozilima.
Čaušević je okrivljen i osuđen po točki 1. optužnice, dok su optužbe iz točke 2. optužnoga akta odbijene.
Među ostalim, radi se o optužbama da je Čaušević zajedno s njemu poznatim osobama planirao određene radnje kako bi iz pritvora oslobodio prijatelja i istomišljenika Rijada Rustempašića, te da je zastupao ideje da u BiH treba uspostaviti tzv. "šerijatsku državu".
Kako je u obrazloženju presude pojasnio predsjedavajući Sudskog vijeća, sudac Tihomir Lukes, okrivljeni u fazi istrage nije bio upoznat o činjenicama za koje se sumnjiči u sklopu oačke 2., te tako, prema ZKP-u, u vezi s tim nije mogao ni biti optužen.
Precizirao je da nema podizanja optužnice u vezi s određenim okolnostima, ukoliko nije provedena istraga, odnosno, ukoliko okrivljeni nije ispitan na te okolnosti.
Po njegovim riječima, terorizam predstavlja negaciju demokracije i ljudskih prava, a u ovom slučaju meta napada bili su država BiH i njene institucije, dok je jedan od ciljeva ovog terorističkog akta bilo i prisiljavanje državnih organa vlasti da nešto izvrše, kao i ozbiljno zastrašivanje stanovništva, odnosno destabilizacija temeljnih političkih, ustavnih i društvenih struktura BiH.
Sud smatra da počinjeno kazneno djelo ima sva obilježja i elemente terorizma, uključujući radnju činjenja i cilj.
Istovremeno, izrečena je i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta od okrivljenog (MES i naoružanje) koji će biti uništeni nakon pravomoćnosti presude.
Inače, okrivljeni nije prisustvovao izricanju presude, a u sudnici su bili njegovi branitelji i zastupnici optužbe.
Sud je prilikom izricanja drugostupanjske presude uzeo u obzir otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kao i imperativ specijalne i generalne prevencije.
Okrivljeni ostaje u pritvoru do upućivanja na izdržavanje kazne, a u vrijeme izdržavanja kazne bit će uračunato i vrijeme koje je okrivljeni Čaušević proveo u pritvoru.
Troškove kaznenog postupka u osuđujućem dijelu snosi okrivljeni, a oštećeni u ovom predmetu upućeni su na parnicu.
Na izrečenu drugostupanjsku presudu žalba nije dozvoljena.
Novo suđenje u ovom predmetu uslijedilo je nakon ukidanja prvostupanjsku presude od 20. prosinca 2013. godine, kojom je Čaušević bio osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju 45 godina.