U organizaciji EU resursnog centra i Udruženja BH novinari, danas je u hotelu Bristol u Mostaru održana diskusija na temu: ''Poglavlje 10 - Informacijsko društvo i mediji: koliko znamo, razumijemo i možemo doprinijeti inkluzivnosti procesa pregovaranja o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji''.
Skup je okupio predstavnike civilnog društva, medija i institucija kako bi raspravili o stanju i perspektivama BiH u okviru ovog ključnog poglavlja pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Maher Polić, projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa, istaknuo je kako je cilj događaja prikupiti informacije s terena te okupiti što veći broj relevantnih aktera koji mogu doprinijeti reformskom putu BiH.
''Poglavlje 10 obuhvaća informacijsko društvo i medije, a trenutno imamo niz zakona koji su u fazi izrade ili čekaju usvajanje, poput Zakona o vlasništvu nad medijima i Zakona o elektroničkim komunikacijama. Međutim, veći izazov je njihova provedba, što je česta boljka u BiH'', rekao je Polić.
Dodao je da se u okviru izrade mape puta planira uključiti i primjere dobre prakse iz susjedne Hrvatske, koji bi mogli poslužiti kao koristan model za BiH.
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, upozorila je kako BiH ozbiljno zaostaje u pripremama za ovo poglavlje, unatoč velikom potencijalu domaćeg IT i medijskog sektora.
''Ne postoji dovoljno koordiniranih aktivnosti koje bi uključile sve aktere od institucija, civilnog društva do stručnih tijela. Sve se uglavnom odvija na državnom nivou, dok posljedice zakona i politika najviše osjete lokalne zajednice. Zato kroz aktivnosti BH novinara razgovaramo s ljudima u Mostaru, Brčkom, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli'', poručila je Rudić.
Najavila je i provođenje ''desk analize'' postojećeg zakonodavnog okvira i institucionalnih kapaciteta za provedbu europskih standarda u ovom području.
Posebno je istaknula važnost rezultata poput uvođenja jedinstvenog broja za hitne službe, koji je usklađen s europskom praksom, kao i koristi koje Poglavlje 10 donosi građanima: od e-uprave, ukidanja roaminga, do javnih rasprava putem e-konzultacija i boljih uvjeta na tržištu telekomunikacija.
''Sve ove teme direktno utječu na kvalitetu života građana. Zbog toga je ključno da svi akteri budu uključeni u reforme koje ovo poglavlje podrazumijeva'', zaključila je Rudić.