Hercegovina, s obiljem sunčanih dana, raznolikim reljefom i infrastrukturnom spremnošću, ima potencijal postati energetsko srce regije – ne samo u proizvodnji iz obnovljivih izvora, već i u skladištenju i upravljanju energijom.
U trenutku kada svijet, a posebno zapadne sile, bilježi snažne investicije u baterijske sustave i decentraliziranu proizvodnju, Hercegovina se nalazi pred povijesnom prilikom da kapitalizira na svojim prirodnim i tehničkim resursima.
Prema izvještaju DERK-a za 2024. godinu, ukupna instalirana snaga proizvodnih objekata u Bosni i Hercegovini iznosi 5.185 MW. U tom miksu dominiraju hidroelektrane (2.129 MW) i termoelektrane (1.965 MW), dok su solarne elektrane još uvijek na začelju s ukupno oko 607 MW (zbroj većih i manjih postrojenja). Iako je to znatan porast u posljednjih nekoliko godina, mogućnosti su daleko veće – posebno u Hercegovini.
Pojedini solarni projekti kao što su Bileća (55 MW), Eco-Wat (92,47 MW) i Petnjik (29,9 MW) dokazuju kako Hercegovina već razvija značajnu infrastrukturu za proizvodnju iz solarnih izvora. No, ovaj rast ne može biti održiv bez modernizacije prijenosnog sistema i implementacije baterijskih sustava.
Kapacitet elektroenergetske mreže u BiH iznosi oko 1.500 MW za nove priključke. To znači da se, bez novih ulaganja i tehnoloških rješenja, ne može priključiti više od toga. Ako se želi otvoriti prostor za nove solarne elektrane – neophodna je integracija velikih baterijskih sustava koji će omogućiti pohranjivanje viškova energije i balansiranje mreže.
Upravo u toj domeni Hercegovina ima konkurentsku prednost. S obzirom na razuđenu i kvalitetnu mrežu interkonektora (četiri 400 kV dalekovoda, deset 220 kV i 23 dalekovoda 110 kV), regija može služiti ne samo za vlastite potrebe, već i kao energetsko skladište za susjedne države poput Hrvatske i Srbije. Kroz cross-border balancing usluge, moguće je ponuditi komercijalno atraktivnu uslugu skladištenja energije ili potrošnje u trenucima kad je to najisplativije.
Ulaganja u obnovljive izvore i baterijske sustave ne znače samo stabilniju mrežu. Oni generiraju:
- direktna radna mjesta u sektoru energetike,
- indirektna ulaganja u logistiku, građevinarstvo i IT rješenja,
- ruralni razvoj, jer se solarne farme često postavljaju u slabije razvijenim područjima.
Hercegovina ima još jedan adut – velike površine neiskorištenog, ali obradivog zemljišta. Tu se otvara prostor za integraciju poljoprivrede i solarne energije. Modeli tzv. agrivoltaike, gdje se solarni paneli postavljaju tako da omogućuju ispašu ovaca ispod njih, sve više se šire u Europi. Hercegovina ima sve: sunce, ograđene parcele, pitku vodu i tradiciju stočarstva. Potražnja za domaćim mesom i mliječnim proizvodima raste, a ovčarstvo, koje trenutno bilježi pad, ovim modelom može doživjeti renesansu.
Razvoj solarne energetike i baterijskih sustava u Hercegovini može imati pozitivan domino efekt na cijelu Bosnu i Hercegovinu:
- Jača se energetska neovisnost.
- Smanjuje se potreba za uvozom struje.
- Država se pozicionira kao tržišni igrač u regiji u domenu balansiranja mreže i trgovine električnom energijom.
- Otvaraju se vrata za EU fondove i strateške investitore koji sve više traže stabilne i zelene partnere.
Hercegovina nije samo regija s potencijalom – ona je ključ za energetsku budućnost Bosne i Hercegovine. Uz viziju, zakonodavnu podršku i strateška ulaganja, solarna i baterijska rješenja mogu transformirati cijeli energetski sustav.
Vrijeme za djelovanje je sada – prije nego kapaciteti mreže postanu prepreka, a ne prilika.
