Za nešto više od 13 mjeseci Hrvatska postaje 28. članica Europske unije. Ulaskom u zajednicu europskih država, uniju koja broji više od 500 milijuna stanovnika, za susjednu nam zemlju otvaraju se novi pogledi.
Građani Hrvatske postaju građanima Unije, hrvatske granice postaju vanjske granice Unije. Otvaraju se brojne mogućnosti kako za građane RH, tako i za Bosnu i Hercegovinu, na koju će se hrvatski pristup Uniji itekako odraziti. Povijesna povezanost dviju zemalja jasno sugerira da je put Hrvatske isti onaj kojim će krenuti i BiH, samo je pitanje vremena i brzine provedbe reformi.
Koliko će koštati?
Pripreme Bosne i Hercegovine konkretno su započele usvajanjem Akcijskog plana za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo na sjednici održanoj 7. ožujka ove godine.
Akcijski plan, za provedbu kojeg je zadužena Direkcija za europske integracije BiH, sastoji se od 10 priroteta: Imovinsko pravni odnosi između Hrvatske i BiH (nije usuglašen jer se Ministarstvo pravde RS-a i Ministarstvo pravde BiH nisu mogli dogovoriti oko jedinstvenih akvnosti za projekt!), pogranična problematika, inspekcijske granične službe, trgovinski odnosi BiH i RH, promet, obrazovanje, državljanstvo i putne isprave, jedan od prioriteta su i "Rad, zapošljavanje, socijalna zaštita te mirovine“, elektro-energetika te regionalna suradnja i predpristupni fondovi.
Direkcija za europske integracije objedinjuje sve ono što provode različite agencije i ministarstva. Iako se u medijima 'vrtila' informacija prema kojoj će hrvatski ulazak u Europsku uniju BiH 'koštati' 30 milijuna KM, glasnogovornica Direkcije Marina Kavaz –Siručić pojašnjava kako je ukupna ulaganja zapravo nemoguće procijeniti.
- Iznos od 30 milijuna KM sigurno nije točan. Iz Akcijskog plana jasno je, recimo, vidljivo da će najviše stajati izgradnja graničnog prijelaza Bijača (12,7 milijuna eura, op.a.), no troškovi nekih stavki ne mogu se financijski izračunati, poput potpisivanja određenih bilateralnih sporazuma i slično, pa se o ukupnim troškovima niti ne može precizno govoriti. Moguće je raditi tek neke paušalne procjene, ističe Kavaz – Siručić.
Ipak, kako smo provodeći malo istraživanje spoznali, većinu reformi i ulaganja u iste ionako bi BiH sama morala provesti pa se o određenom 'koštanju' i ne može govoriti.
Kako putovati s bh putovnicom?
Građani Bosne i Hercegovine koji u inozemstvo putuju s biometrijskom putovnicom BiH uživaju pogodnosti bezviznog režima još od 15. prosinca 2010. godine i na tom polju neće se promijeniti ništa bitnije. Barem ne dok Hrvatska ne uđe u 'schengen', što nije vezano s datumom ulaska u Uniju.
- Liberalniji susatav granične kontrole bit će u primjeni za one ljude koji žive u pograničnom području Hrvatske i susjednih zemalja, kazao je glasnogovornik europskog povjernika za proširenje Peter Stano.
Najvažnije pitanje: Trgovina
Na ekonomskom planu Hrvatska će napustiti multilateralni sporazum o slobodnoj regionalnoj trgovini, CEFTA-u. Trgovina sa susjedima koji tek čekaju ulazak u Uniju, među kojima je i Bosna i Hercegovina s kojom Hrvatska dijeli više od tisuću kilometara granice , odvijat će se prema sporazumima koje same zemlje zaključe s EU. Na tom polju BiH će se morati detaljno pripremiti.
- Hrvatska je nama najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a ukupan opseg vanjske trgovine s Hrvatskom iznosi oko 1.600.000.000 eura, riječi su predsjednika Gospodarske komore FBiH Jage Lasića.
BiH je konstantno u trgovinskom deficitu, a u slučaju promjene režima, odnosno kada Hrvatska uđe u EU, taj će se deficit samo drugačije teritorijalno rasporediti.
- Sve dok BiH ne proizvede dovoljno roba da svojim izvozom pokrije svoj uvoz ili zamijeni uvoz unutar BiH, nama ostaje deficit, naglasio je Lasić.
Pregovaramo s Bruxellesom, a ne Zagrebom
Govoreći o ulasku Hrvatske u EU i mijenjanju trgovinskog režima te zemlje, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević je kazao kako će u novom režimu trgovine gubiti i jedna i druga strana, zbog čega je potrebno neke stvari promijeniti. Za bh stranu posebno je bitno podcrtati jednu rečenicu:
- Sve ono što će se događati na relaciji Hrvatska i BiH, neće se rješavati na relaciji Zagreb-Sarajevo, već na relaciji Sarajevo- Bruxelles, kazao je Vidošević.
Naglasio je kako sve one prepreke kada se govori o BiH koje će se pojavljivati kroz granične prijelaze, veterinarsku zaštitu te akreditaciju u BiH, a što će otežavati robnu razmjenu, naročito proizvoda animalnog porijekla, neće biti više odgovornost Hrvatske.
Robni izvoz BiH prema Hrvatskoj u promatranom razdoblju od pet godina rastao je 45 posto, a hrvatski prema BiH samo 2 posto, čime je napravljen veliki napredak u ravnoteži trgovinske bilance. No to treba sačuvati i u novim okolnostima.
Ispregovarati više prijelaza i ubrzati akreditaciju
Što se tiče izvoza proizvoda animalnog porijekla, Vidošević je kazao je za sada omogućen izvoz roba samo preko dva (BIP) granična prijelaza (Bijača – Metković te Gradiška, op.a.), što će za određene robe sigurno poskupiti transport.
Predsjednik HGK i dobitnik priznana Predsjedništva BiH poradi doprinosa i unaprjeđenja razvoja gospodarskih odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, je dodao da nije problem u tehničkoj pripremljenosti objekata u BiH, već je problem akreditacija. U Hrvatskoj je trenutno 80 posto objekata koji mogu normalno raditi na europskom tržištu, dok u BiH veliki broj objekata zadovoljava standarde, ali ako država ne bude mogla jamčiti za njih kroz svoje instrumente, roba neće moći na europsko tržište.
Kroz granični pijelaz u Doljanima ostvaruje se oko 4,5 posto prometa s Hrvatskom i Europskom unijom, što znači da će se 95 posto prometa morati usmjeriti na Gradišku, zbog čega bi, smatra Jago Lasić, Orašje bilo prikladnije nego Doljani, ali da je to pitanje još uvijek otvoreno.
Naime, s hrvatskim vlastima razgovara se i o otvaranju prijelaza Izačić i Svilaj ili Orašje, što bi za početak omogućilo nesmetan izvoz roba koje zadovoljavaju standarde u Hrvatskoj i EU.
Problem ipak predstavlja to što dogovorena dva granična prijelaza još uvijek nisu tehnički opremljena. U proračunu je ipak osiguran novac za ovu namjenu.
Govoreći o radu Instituta za akreditiranje (BATA), Jago Lasić je kazao kako je izvršeno njeno predocjenjivanje od strane europske akreditacije.
"Mi očekujemo da će konačna ocjena, jer je aplikacija već prihvaćena, biti završena do kraja ove godine te da ćemo multilateralni ugovor o međusobnom priznavanju europske akreditacije naše BATA-e izvršiti u prvoj polovini 2013. godini, što će nam uvelike olakšati promet", kazao je .
Ljudi koridorom, životinje trajektom
Jug Hrvatske desetljećima čeka na povezivanje teritorija. Dubrovačka regija odvojena je bh teritorijem u Neumu od ostatka Hrvatske. Hrvatsko povezivanje itekako se tiče Bosne i Hercegovine. Dolaskom nove, lijeve koalicije na vlast u Zagrebu, definitivno se odustalo od skupog projekta Pelješkog mosta.
Hrvatska želi s Bosnom i Hercegovinom 'ispregovarati' gradnju cestovnog koridora kroz Neum. I dok se službeno Sarajevo, koje u Neumu namjerava graditi luku, slaže s ovim planom, lokalni dužnosnici oštro su protiv koridora koji bi, kako kaže načelnik općine, Živko Matuško "podjelio Neum na dva dijela“.
- Gradnja neumskog koridora dogovarat će se s BiH, dok se cijeli aranžman mora usuglasiti s Bruxellesom zbog udovoljavanja EU standardima u smislu neizlaska iz EU teritorija, rekla je ministrica vanjskih poslova RH Vesna Pusić.
Vrsta proizvoda koji će moći prolaziti kroz koridor ovisit će o fitostandardima u BiH, odnosno što ti standardi budu viši, to će veći spektar proizvoda moći prolaziti koridorom, dodala je hrvatska ministrica vanjskih poslova.
Zasad je izvjesno da će žive životinje morati ići trajektom, odnosno neće moći ići kroz koridor, za razliku od kućnih ljubimaca koji će moći ostati u automobilima sa svojim vlasnicima, izjavila je Pusić.
