Hey, Siri
Što su digitalni asistenti i je li ih moguće kreirati u BiH?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Digitalni asistenti termin je koji posljednjih godina postaje sve popularniji i zanimljiviji. Široj javnosti to su sinonimi za Appleovu Siri i Amazonovu Alexu. Što su uopće digitalni asistenti te kakvo je stanje na bosanskohercegovačkom tržištu s razvojem tih softverskih rješenja razgovarali smo sa stručnjacima Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru (SUMIT) Hrvojem Ljubićem i Robertom Rozićem, inače asistentima Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti SUM-a.
Razlog zašto su Siri, Alexa i slični glasovni asistenti popularni je jer su, kaže Ljubić, vrlo jednostavni za korištenje i lako se integriraju u različite uređaje poput pametnih telefona i kućanskih uređaja. Iako su već duže od desetljeća prisutni, primjeran je značajan napredak u tako kratkom razdoblju.
Pomoćnici svakodnevnog života
''Osim glasovnih asistenata, jako su popularni i chatbotovi koje susrećemo na web-stranicama ili na aplikacijama za razmjenu poruka poput WhatsAppa. Tu imamo i asistente za povećanje produktivnosti koji se često koriste u profesionalnom svijetu, ali i asistente koji pomažu gluhim i slijepim osobama'', rekao je za Bljesak.info Ljubić. Njegov kolega Rozić pojašnjava kako digitalni asistenti imaju značajnu ulogu u poboljšanju učinkovitosti u različitim domenama, kako u poslovanju tako i u svakodnevnom životu.
''Njihova svrha je, kao što i samo ime kaže, biti pomoćni alati u svakodnevnim zadacima. Prije svega, mogu automatizirati rutinske operacije kao što su slanje mailova, zakazivanje sastanaka i podsjetnika, čime se može uštedjeti dragocjeno vrijeme'', kaže nam Rozić.
U poslovnoj sferi, tvrdi, mogu pomoći u pronalasku podataka u stvarnom vremenu čime olakšavaju poslovne procese i doprinose povećanju produktivnosti. Također, smatra on, potiču bolju organiziranost zbog mogućnosti integracije s raznim kalendarima i ostalim alatima za organizaciju vremena i upravljanje zadacima. Kada je riječ o svakodnevnom životu takvi asistenti nude praktična rješenja poput kontrole pametnih uređaja i obavljanja raznih aktivnosti jednostavnim glasovnim naredbama i intuitivnim sučeljima.
Razvoj digitalnih asistenata u BiH
Cilj ovih tehnologija je, kaže Rozić, ušteda vremena i kako bi se korisnici mogli fokusirati na složenije zadatke koje digitalni asistenti još ne mogu obavljati. No, kako BiH stoji s implementacijom takvih asistenata?
''Iako je implementacija digitalnih asistenata u Bosni i Hercegovini još uvijek u fazi razvoja, postoji značajan potencijal za njihovu primjenu u obrazovanju, zdravstvu i poslovnom sektoru'', kaže za Bljesak.info Rozić. Ističe kako u kontekstu obrazovanja digitalni asistenti mogu osigurati personalizirano učenje i pristup obrazovnim resursima, što se može dobiti prilagodbom nastavnog sadržaja individualnim potrebama i stilovima učenja svakog pojedinca.
Osim toga, dodaje Rozić, mogu pružiti podršku nastavnicima automatizirajući zadatke poput ocjenjivanja ispita i organizacije i same pripreme nastavnih materijala. Automatizacijom administrativnih poslova, pojašnjava, nastavnici više vremena mogu posvetiti predavanju, interakciji i motivaciji učenika. Time se, dodaje, poboljšava kvaliteta nastave, ali primjena u obrazovanju je široka i ne uključuje samo nastavni proces. Takva rješenja izvode se i u Mostaru.
''Na Sveučilištu razvijamo digitalnog asistenta za eDnevnik, razvijena je i digitalna recepcija koja ima univerzalnu primjenu, također i AI aplikacija za pomoć u izradi silabusa za nastavnike i dosta drugih stvari. Zanimljivo je da većinu ovih aplikacija rade studenti studija Informatike na Fakultetu prirodoslovnih, matematičkih i odgojnih znanosti SUM-a, tako da su digitalni asistenti sadašnjost, a ne budućnost'', kaže nam Rozić, koji je inače s kolegom Ljubićem asistent na tom studiju.
Iako znanja za razvojem digitalnih asistenta u Bosni i Hercegovini, čini se, ima. Zanimalo nas je s kojim se izazovima susreću domaći informatički stručnjaci. ''Razvoj i implementacija digitalnih asistenata zahtijeva velika ulaganja u ljude i u tehnologiju. Osim potrebnih ljudskih resursa sa specifičnim znanjima, veliko ograničenje su visoke cijene podatkovnih centara sa specijaliziranim grafičkim karticama koje je gotovo nemoguće pratiti u odnosu na nekoliko svjetskih firmi kao što su Google i Open AI'', kaže za Bljesak.info Ljubić.
Klasične aplikacije idu u zastaru
Više se ne priča o tome je li moguće razviti neki jako dobar AI model, dodaje, nego je pitanje kako taj isti razviti po nekim razumnim cijenama, u razumnom vremenu i bez zagađenja okoliša. Što se tiče bh. tržišta i velikih jezičnih modela, Gemini i ChatGPT, smatra Ljubić, jako dobro rade sa većinom jezika na svijetu.
''Dosta klijenata ima potrebu zadržati svoje podatke 'unutar kuće' i ne želi ih davati trećoj strani. Kako većina postojećih velikih jezičnih rješenja otvorenog koda nije radila dobro sa našim jezikom, pojavila se inicijativa i rješenje od strane djelatnika DeepMind-a Alekse Gordića koji je napravio jezični model za ove prostore i koji se može koristiti pod određenom licencom. Ipak, tehnologija jeste bitna, ali je ključno razvijati ljude koji su spremni ići u korak s trendovima koje je sve teže pratiti u ovom području'', kaže nam Ljubić.
Razvoj aplikacija koje imaju integriran neki vid umjetne inteligencije će, ističe Ljubić, biti nužan kroz nekoliko godina, a to obuhvaća i digitalne asistente. Potrebe i apetiti krajnjih korisnika, dodaje, rastu i klasične aplikacije će polako, ali sigurno, ići u zastaru.
O digitalnim asistentima u Mostaru
Digitalni asistenti su jedna od središnjih tema konferencije o digitalnoj transformaciji u obrazovanju i primjenama umjetne inteligencije - MoStart, koja se od 24. do 26. travnja održava na Sveučilištu u Mostaru.
''Na MoStart konferenciji možemo očekivati predstavljanje najnovijih trendova i tehnologija vezanih uz digitalne asistente, kao i primjere najboljih praksi iz različitih industrija. Sudionici će imati priliku sudjelovati u panelima s stručnjacima, radionicama te demonstracijama kako digitalni asistenti mogu unaprijediti procese, s naglaskom na primjeni u obrazovanju'', kaže Rozić. Dodaje kako je važan segment događaja networking s profesionalcima i razmjena ideja o budućem razvoju digitalnih asistenata u BiH, ali i u regiji pa i šire.
