Europska unija mora pokazati vojnu snagu kako bi odvratila Rusiju od moguće agresije, a za to joj je potreban novac – poručio je u Europskom parlamentu Riho Terras, potpredsjednik Odbora za sigurnost i obranu EP-a i bivši zapovjednik estonske vojske. Kao jedan od mogućih izvora financiranja obrane naveo je – neiskorištene kohezijske fondove.
U razgovoru s hrvatskim novinarima u Bruxellesu, Terras je istaknuo kako Europa nije naučila lekciju iz tri „poziva na buđenje“: napada na Gruziju 2008., aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. godine. Pravi šok, kaže, stigao je tek kada je američki predsjednik Donald Trump poručio Europi da se „pobrine sama za sebe“.
Dodao je kako Rusija trenutačno nema kapacitete za napad na EU, ali ima volju – i da će, čak i nakon završetka rata u Ukrajini, nastaviti s jačanjem vojne proizvodnje. „U roku od tri do pet godina Rusija bi mogla imati dovoljno resursa da testira funkcionira li NATO“, upozorio je Terras.
Zbog toga Terras smatra da EU mora ozbiljno razmotriti preusmjeravanje sredstava, uključujući i iz kohezijskih fondova, iako to nije opcija s kojom se svi slažu. Pregovarač za EU proračun Siegfried Mureșan (EPP) tvrdi kako su kohezija i poljoprivreda temeljne vrijednosti EU-a koje se ne smiju dirati. „Kohezijski fondovi su glavni alat ulaganja, a poljoprivreda osigurava radna mjesta u ruralnim područjima“, poručuje Mureșan.
S druge strane, Gordan Bosanac (Zeleni/Možemo!) upozorava da se obrana prvi put gura kao hitan prioritet, na štetu drugih politika: „To su EU fondovi kojima gradimo škole, vrtiće, pruge. Sada će tog novca biti manje jer će se preusmjeriti prema obrani.“
Karlo Ressler (HDZ/EPP) dodaje kako je kohezijska politika strateška investicija, a ne milostinja, no priznaje da svaka članica može odlučiti želi li dio svojih fondova koristiti i za obrambenu industriju.
Zaključak je jasan: Europski parlament ulazi u novo razdoblje rasprava o sigurnosti i obrani, a pitanja o prioritetima – djeca ili tenkovi – sve više postaju stvar političkog izbora.
