Kinesko-ruska odiseja na Mjesec i gradnja međunarodne lunarne postaje uz trajno prisustvo posada od 2036. godine, koja je dogovorena i potpisana još 2021, veliki je izazov je za SAD i Nasu, ističe američki časopis The National Interest.
Kako se navodi, Kina i Rusija planiraju podijeliti posao, pri čemu će kineska strana poslati misije Chang’e 6, Chang’e 7 i Chang’e 8 kako bi testirala građevinske tehnologije i prikupila podatke o južnom polu Mjeseca.
Kao druga najveća ekonomija po bruto domaćem proizvodu, Kina će pružiti većinu financijske podrške za ovaj projekt, piše Srna.
Rusi će pružiti svoje znanje i iskustvo u nuklearnoj tehnologiji (posebno za reaktor), ali i široko iskustvo u svemirskoj nuklearnoj energiji.
I Moskva namjerava doprinijeti projektu na Mjesecu kroz izviđačke i misije opskrbe Luna 26 i Luna 28.
Uz ostale tehnologije, vjeruje se da Kina planira angažirati autonomnog robota koji je zamisao Sveučilišta za znanosti i tehnologiju Huazhong iz Wuhana, a dizajniran je za izgradnju lunarnih struktura pomoću cigala od regolita, Mjesečevog tla.
Robot će izgraditi bazu korištenjem 3D printanja i laserske obrade regolita, a radit će autonomno. Misija Chang’e 8 uključuje eksperiment stvaranja lunarnih cigli.
Prema rasporedu za gradnju stanice na Mjesecu, koji su pripremili Peking i Moskva, flota rovera i lunarnih robota bit će raspoređena između 2030. i 2036. godine kako bi istražila površinu Zemljinog satelita i podržala izgradnju postaje, prenosi Srna.
Roveri će provoditi promatranja, prikupljati uzorke i prevoziti materijale, te će pripremiti gradilište izravnavanjem terena ili dostavom regolita.
Lunarni roboti dizajnirani su da osioguraju visoku mobilnost pri niskoj gravitaciji Mjeseca. Ovi sustavi će se kretati po neravnom terenu i omogućiti pristup teško dostupnim područjima, uključujući istraživanje i procjenu terena ili postavljanje naprednih senzora.
Roveri i roboti pomoći će u određivanju lokacije stanice na južnom polu Mjeseca i razvoju tehnologija za sigurno slijetanje.
Ruski nuklearni reaktor bit će ključan za rad postaje na Mjesecu.
Peking i Moskva zajedno planiraju postaviti robotske građevinske jedinice na površinu Zemljinog satelita, vjerojatno na njegov južni pol, koje će autonomno graditi infrastrukturu.
Kinesko-rusko partnerstvo već je privuklo 17 zemalja u ovaj program, uključujući Egipat, Pakistan, Venezuelu, Tajland i Južnu Afriku. Peking namjerava 2028. godine lansirati svoj lunarni modul Chang’e 8, što će označiti početak istraživanja Mjeseca.
On će spustiti prve kineske astronaute na površinu Mjeseca, što će biti prvi korak Kine u pokušaju da se etablira kao vodeća lunarna sila, privlačeći Rusiju i druge zemlje na svoju stranu.
Za razliku od Amerikanaca, koji su prvi stigli na Mjesec, Peking namjerava tamo ostati dugo.
Oprema za stvaranje automatizirane baze na Mjesecu bit će prevezena sa pet superteških raketa, čije je lansiranje planirano za razdoblje 2030-2035. godine.
"Predsjednik SAD Donald Trump ne razgovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zato što ga voli, već zato što su se snovi o nanošenju strateškog poraza Rusiji u međuvremenu raspršili kao mjehurić od sapunice", ističe The National Interest.
Toga je Trump potpuno svjestan, ali i mnogi drugi u Washingtonu koji značajno mijenjaju smjer američke vanjske politike, i to dugoročno. Ali, pojedinci u Europi još se nisu probudili iz sna.
Nadzor Svemira osigurava i nadzor cjelokupnih komunikacija posredstvom civilnih ili vojnih satelita, navođenje suvremene vojne tehnologije i precizno pozicioniranje svih točaka Zemlje, i to ne samo površine, već i oceanskog dna.
"Militarizacija Svemira više nije budućnost već realnost. Ona je u tijeku, kroz razvoj tehnološki supersofisticiranih oružja koja će u ne tako dalekoj budućnosti prouzrokovati revolucionarne promjene onoga što danas nazivamo suvremenim oružanim snagama", piše američki časopis.
