Smještena u jugoistočnoj Europi i jugozapadnom dijelu Azije, Turska je zemlja koju je lani posjetilo nevjerojatnih 62 milijuna turista. Veličanstveni Istanbul, Kapadokija u kojoj je let balonom apsolutni hit, mondena odmarališta diljem obale, Pamukkale i njegovi jedinstveni mineralni izvori…
Kamo god da krenete, nećete se razočarati, no umjesto najpopularnijih lokacija, mi vas ovaj put vodimo u brda središnje Turske – ondje se, naime, skriva izgubljeni grad Hatuša, jedno od najintrigantnijih mjesta svjetske baštine UNESCO-a.
Prepun kraljevskih rezidencija, hramova uklesanih u stijene i vojnih spomenika, ležao je zaboravljen i zakopan otprilike 3000 godina, obavijen misterijom i slojevitom prošlošću Turske. Nekad prijestolnica ekspanzivnog Hetitskog Carstva, koje je trajalo od 1650. do 1193. prije Krista, ovo impresivno mjesto, jedno od najvećih središta antičkog svijeta, danas je ponos Turske i turistička atrakcija koju svakako vrijedi posjetiti.
Hatuša se nalazi u neposrednoj blizini sela Boğazkale (Boğazköy), u okrugu Çorum u središnjoj Anatoliji, na oko 145 kilometara sjeveroistočno od turskog glavnog grada Ankare. S obzirom na godinu osnutka, oko 1600. prije Krista, čak je puna dva tisućljeća starija od čuvenog i puno razvikanijeg Machu Picchua, svetog grada Inka, smještenog na najvišem dijelu istočnih Andi u Peruu.
Otkopana tek 1834., za drevnu Hatušu vežu se brojne mitske priče o hetitskim kraljevima i prvim kočijaškim bitkama, a kako se iskapanja i arheološka istraživanja traju i danas, otkriva se više detalja o ovom izvanrednom gradu i njegovim stanovnicima, piše CNN. Jer Hetiti su bili vrlo uspješna civilizacija, nadaleko poznata po svojoj vještini gradnje. Od moćnih zidina i veličanstvenih vrata do svetih hramova i kraljevskih palača, ovo arheološko nalazište nepresušna je riznica veličanstvene hetitske arhitekture, kulture i zanatstva.
Ako se nađete u Turskoj, Hatuša je idealna za jednodnevni izlet, pogotovo za one koji žele skrenuti s utabanih turističkih staza i zakoračiti duboko u povijest. Do ove antičke prijestolnice vodi nekoliko pješačkih ruta u sklopu tzv. Hetitske staze, a ljubitelji adrenalina do nje mogu stići i brdskim biciklom, vozeći se impresivnom dionicom koja se proteže na čak 406 kilometara i prolazi kroz turske krajolike koji ostavljaju bez daha.
Vjeruje se da je Hatuša svojedobno bila dom za oko 50.000 ljudi. Iako su njihove kuće, izgrađene od drveta i blata, nestale s lica Zemlje, iskapanja su otkrila nekoliko ukrasa koji svjedoče o prisustvu Hetita na ovom području. Riječ je o tzv. arhivu Boğazköy, seriji glinenih pločica koje sadrže službenu prepisku, ceremonijalne postupke, proročanstva i literaturu iz tog doba. A na jednoj od pločica je zabilježen i prvi poznati mirovni ugovor, onaj Kadeški, koji su sklopili Hetitsko i Egipatsko Carstvo.
Osim Kraljevske palače, izgrađene na uzvisini na sjevernoj padini stjenovitog grebena, Hatuša je imala i administrativne zgrade, a u podnožju, tzv. Donjem gradu, bili su smješteni stambeni kompleksi i tržnice, ultimativno središte društvenog života.
Jedno od najupečatljivijih obilježja Hatuše svakako su njegove opsežne gradske zidine. Dugačke šest kilometara, obuhvaćale su više od 100 tornjeva i podzemne prolaze te predstavljale zamršenu obrambenu strategiju Hetita. Najbolje ih je obići u pratnji stručnog vodiča, koji će vam detaljno objasniti kako je ova velebna utvrda više od četiri stoljeća štitila čitavo Hetitsko carstvo od neprijatelja.
Hodajući ovim povijesnim mjestom, saznat ćete da su Hetiti imali i vlastito, vrlo napredno te njima sveto klinasto pismo. Brojni hijeroglifi uklesani su u gradske zidine, a klesarsku stručnost ovog naroda otkrivaju i bogato ukrašena vrata – Lavlja, Kraljeva i Sfingina. Ispod ovih potonjih nalazi se i čuveni tunel Yerkapı. Zavirite li u njega, možete slijediti tragove drevnih doseljenika koji su ovu tajnu stazu najvjerojatnije koristili za izlazak iz grada Hatuše, prenosi Putni kofer.
Osim što su se oslanjali na gradske zidine da ih zaštite od neprijatelja, Hetiti su se molili i bogovima da ih sačuvaju od zla. Kao vrlo pobožna civilizacija, njihova prijestolnica Hatuša bila je poznata i kao grad 1000 bogova te mnogih hramova. Najveća sveta građevina u ovom kompleksu je tzv. Veliki hram, posvećen bogu oluje Teshubu i božici sunca Arinni.
Dva kilometra sjeverno od Hatuše pronaći ćete još jedan spomenik hetitske kulture – hram na otvorenom Yazılıkaya, tj. komore uklesane u stijene, s prikazima muških i ženskih božanstava u plitkom reljefu. Dok tzv. komora A čuva povijesne artefakte o novogodišnjim svečanostima Hetita, komora B sadrži neke od najbolje očuvanih rezbarija u čitavom svetištu. Nema sumnje, posjet veličanstvenoj Hatuši jedinstvena je prilika da se vratite u prošlost i istražite ono što je ostalo od civilizacije koja je nekoć dominirala Anatolijom i Turskom.
