Kvarnerki Prvić, najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj, dugačak je 7, 4 kilometara. Najjužnija i najistočnija točka mu je rt Šilo, najzapadnija Debeli Art, a najsjevernija rt Brezonjin na kojem se nalazi automatizirani svjetionik Stražica.
Obale su mu surove, svedene na okomite stijene visoke od 160 do 300 metara. Jedino je dio južno od svjetionika pristupačniji. Najviši vrh otoka zove se pak Šipovac, ima 363 metara te Prvić zato spada i među 10 najviših otoka Jadrana. U biti, kad ga se bolje promotri, on je gola kamenita visoravan na visini od 250 do 300 metara koju obrubljuje 10 vrhova.
More uz njegove litice također je duboko, u prosjeku 70 do 90 metara, a najdublje oko rta Šilo, gdje dubina mora iznosi 107 metara. Surov je i u klimatskom smislu, odnosno poznat je po olujnoj buri koja tamo puše u prosjeku čak 203 dana godišnje. Orkanska bura tamo divlja čak 73 dana u godini, no srećom ne i ljeti. U svakom slučaju, Prvić slovi za najburovitiji jadranski otok.
Nedostatak ljudi mu, čini se, godi. Naime, najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj obrastao je različitim biljem, od toga s čak 18 endema, a dom je i mnogim pticama, među ostalim bjeloglavim supovima koji je tu najviše, odmah nakon Cresa. osim njih, na otoku se gnijezdi i suri orao. Radi svega navedenog otok Prvić proglašen je još 1972. godine zaštićen kao posebni botanički i ornitološki rezervat.
No, iako ljudi na njemu ne stanuju stalno, rado ga posjećuju. Najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj omiljeno je izletište turista koji ljetuju na Krku, poznat je po kristalnom moru, a stanovnici Baške koriste ga za ispašu ovaca, ali proizvodnju meda. Posebno su ponosni na ljekoviti med od cvjetova kadulje s tog otoka.
Što se tiče kupanja, u zapadnim uvala otoka može se pronaći desetak pješčanih plaža, dok se uz plažu Njivica nalaze i ostaci srednjovjekovnog naselja koje je bilo u vlasništvu Frankopana. Vrhu Prvića može se pristupiti samo kroz klanac Pećina, uz koji se nalaze i jedini izvori na otoku, prenosi Putni kofer.
