''Smatram da je tema ravnopravnosti spolova podzastupljena u javnim ustanovama i da se, kad se o njoj priča, uglavnom misli na poboljšanje položaja žena'', kaže za Bljesak.info Aldijana Trbonja - Tule iz Inicijative građanki/na Mostara, udruge koja je u suradnji s Javnom ustanovom Srednjom građevinskom školom Mostar predstavila prvi Plan rodne ravnopravnosti (GAP) u srednjoškolskom obrazovanju.
Srednja građevinska škola Mostar tako je postala prva škola u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a prema saznanjima Inicijative građanki i građana Mostara, i jedina škola u Bosni i Hercegovini koja je izradila ovakav dokument.
''U izradu plana rodne ravnopravnosti uključili smo se na prijedlog Inicijative građanki i građana Mostara. Razlozi zašto smo prihvatili ovaj prijedlog su višestruki. Smatramo da su u građevinskom sektoru u BiH, kao i u većini drugih zemalja, tradicionalno djevojke i žene često nedovoljno zastupljene, prije svega kao inženjerke ili radnice. Škola prepoznaje potrebu da razbija rodne stereotipe i učenicima osigura jednake mogućnosti u obrazovanju i zapošljavanju'', kazala je Sanela Mesihović, direktorica škole.Kaže da je ovaj plan važan i zbog usklađivanja s EU standardima i strategijama.
''Pošto Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja teži članstvu u EU, prati europske strategije i direktive, uključujući one koje se odnose na rodnu ravnopravnost u obrazovanju i zapošljavanju smatramo da i naša škola treba da bude u toku s ovim pozitivnim procesima i da doprinese ravnopravnoj zastupljenosti spolova u svim sektorima, kao i da uključi rodne perspektive u svoju politiku. Škola želi da se i formalno-pravno uklopi u zakonski i institucionalni okviri u BiH. Iako se razlikuju po entitetima i kantonima, većina zakona o obrazovanju i ravnopravnosti spolova prepoznaje važnost rodne ravnopravnosti i potiče obrazovne institucije da razviju interne politike u tom pravcu'', rekla je dodajući da je izražena i potreba za modernizacijom i inkluzivnošću.
''Uključivanje rodne perspektive omogućava našoj školi da bude suvremenija i inkluzivnija, privuče širi spektar učenika i odgovori na suvremene društvene izazove i zahtjeve tržišta rada'', kaže Mesihović.
Trbonja Tule iz Inicijative pojašnjava da je plan ravnopravnosti spolova (GAP) nastao u okviru okviru projekta ''Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada'' koji financira Europska unija u Bosni i Hercegovini, a implementiraju Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i Fondacija „Lara“ iz Bijeljine. Inicijativa građanki/na Mostar je provela projekt kroz podgrant i koristila osnovne upute nositelja projekta.
''Prije same izrade Plana ravnopravnosti spolova održane su pripremne aktivnosti u vidu sastanaka s menadžmentom Srednje građevinske škole Mostar i potpisivanja Memoranduma o suradnji. Potom smo proveli anketno istraživanje uposlenih što znaju o ravnopravnosti spolova, jesu li prošli edukacije na ovu temu i najvažnije jesu li zainteresirani da prođu edukacije i da li im treba jedan ovakav dokument. Većina ispitanika nije prošla nikakve edukacije na ovu temu, njih oko 80% je željelo da se educira što nam je bio jak motiv da krenemo, s predstavnicama škole, u izradu GAP’'', pojašnjava.
Idući korak je bio provođenje edukacije o ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti na tržištu rada, s posebnim naglaskom na međusektorsku suradnju i mogućnost unapređenja radnog okruženja, koje su održale profesorice s Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ prof.dr. Rebeka Kotlo i prof.dr. Emina Hasanagić. Na kraju je imenovan tim ispred Srednje građevinske škole Mostar koji je uz konzultacije s predstavnicima IGM izradio Plan ravnopravnosti spolova, a koji se sastojao od profesorice povijesti Dženite Pejak, profesorice građevinske grupe predmeta Emine Prguda i direktorice Sanele Mesihović. Šest je strateških područja Plana rodne ravnopravnosti (GAP) Srednje građevinske škole Mostar: Zakonodavne reforme i institucionalna podrška, Obrazovanje i osnaživanje, Prevencija rodno zasnovanog nasilja, Rodna ravnopravnost na tržištu rada, Zdravlje i reproduktivna prava i Smanjenje rodnih stereotipa.
''U okviru ovih poglavlja su definirani ciljevi, pokazatelji, mjere i vremenski okvir. Plan se odnosi na period 2025-2028. Smatram da je tema ravnopravnosti spolova podzastupljena u javnim ustanovama I da se, kad se o njoj priča, uglavnom misli na poboljšanje položaja žena. Ovaj GAP pokazuje da su teme jednako važne za oba spola u smislu povećanja znanja, podizanja svijesti, identificiranja I otklanjanja prepreka, pristupa pravima I poticanja inkluzivnosti. Temu ravnopravnosti spolova treba prezentirati na pravi način, kao alat za poboljšanje statusa svih zaposlenih, a ne kao kontroverznu temu koja u startu izaziva otpor'', kaže Trbonja Tule.
Dodaje da su već tijekom rada u školi uočili promjene.
''Kroz radionice se dalo primijetiti zainteresiranost za temu, posebno su bili od koristi njihova zapažanja, komentari, ideje za nove aktivnosti i nove Projekte... Kao što sam rekla, u izradi GAP sudjelovale uposlenice škole tako da dokument nije nametnut, nego je rađen prema njihovim potrebama i s realnom okvirom implementacije istog'', rekla je.
Na pitanje kako su učenici i učenice reagirale na inicijativu ravnateljica Mesihović rekla je da su učenici i učenice koji cijene pravednost i jednakost su pokazali interes i želju da doprinesu boljim odnosima u razredu.
''Učenici i učenice su isticali da je važno da se svi osjećaju sigurno i ravnopravno, bez obzira na spol. Manji broj učenika bio je skeptičan, smatrajući da je 'sve ok' i da nema potrebe za ovakvim formalnostima, ili da nikakav 'papir' ne može promijeniti naš mentalitet. Međutim, nakon edukacija, radionica, otvorenih diskusija u učionicama - kada učenici vide konkretne promjene koje poboljšavaju školsku atmosferu, mnogi počinju razumijevati značaj rodne ravnopravnosti i pokazivati veću podršku'', zaključuje Mesihović.
Učenici dijele mišljenje, kažu da im je važna jednakost, pogotovo u ovoj struci.
''Za mene kao učenicu građevinske škole, rodna ravnopravnost znači da imam pravo da budem jednako cijenjena i podržana kao i moji muški vršnjaci. Iako se često misli da je građevina ‘muški posao’, mi svakim danom pokazujemo da to nije točno. Ovaj plan mi puno znači jer daje glas i nama djevojkama u struci koja nas je dugo zanemarivala. Osjećam da imam više prostora da se uključim, da se moj trud prepoznaje i da rušimo predrasude zajedno – kao razred, kao škola'', rekla je Amila Šendro učenica II1 razreda.
Njen kolega, Faris Klepo učenik II3 kaže, da mu kao učeniku građevinske škole, rodna ravnopravnost znači da se svako cijeni po svom znanju i radu, a ne po spolu.
''Kad vidim da djevojke iz razreda rade isto kao i mi, nekad i bolje, shvatim koliko su te podjele zapravo besmislene. Plan rodne ravnopravnosti nam otvara oči i uči nas da budemo korektniji, da se međusobno poštujemo i da gradimo bolju atmosferu. Mislim da nam svima koristi – jer se onda svi osjećamo više uključeno i ravnopravno'', rekao je.
Uvođenje teme rodne ravnopravnosti u tehničku školu poput građevinske, sa sobom nosi određene izazove, kaže ravnateljica.
Izazovi su pojašnjava najčešće nedovoljan broj ženskih uzora u profesiji, građevinarstvo se nesvjesno percipira kao 'muški posao', zaposlenici/ce i učenici/ce smatraju da nema potrebe za ovakvim temama, da uopće nema nikakve neravnopravnosti, adolescenti znaju biti podložni grupnom pritisku i ponašanjima koja potvrđuju „muškost“, posebno u zanatskim zanimanjima...
''Međutim ovaj proces je ključan za stvaranje modernog, inkluzivnog i efikasnog obrazovanja. Ako se postojeći problemi u društvu vezani za ovu temu strpljivo predoče učenicima i nastavnicima, ako se stvari argumentiraju i objasne, oni mijenjaju svoj stav i podržavaju ulazak u proces kao što je izrada akcionog plana rodne ravnopravnosti'', kaže.
Plan rodne ravnopravnosti može imati vrlo konkretan utjecaj na svakodnevni rad škole, kaže ravnateljica.
''Nastavnici i ostali zaposlenici će uklanjati rodne stereotipe iz svakodnevnog života, ali i iz nastavnih sadržaja, učenici će učiti o rodnoj ravnopravnosti kroz predmete kao što su demokracija i ljudska prava, historija, maternji jezik, sociologija, vjeronauka, ali i ostali.Škola će organizirati kampanje, radionice i posjete osnovnim školama kako bi ohrabrila djevojke da se upišu u građevinske smjerove. Organizirat ćemo edukacije o rodnoj ravnopravnosti, diskriminaciji i inkluzivnosti. Nastavno osoblje učit će kako da prepozna i reagira na seksualno uznemiravanje, rodno zasnovanu diskriminaciju i predrasude'', kaže ravnateljica dodajući da će prilikom zapošljavanja novih nastavnika i osoblja, škola moći voditi računa o ravnoteži spolova.
''Uredit ćemo jezik u zvaničnim dokumentima da bude rodno osjetljiv (npr. učenik/učenica, nastavnik/nastavnica). Škola će uspostaviti jasne mehanizme za prijavu i zaštitu učenika/ca od rodno zasnovanog nasilja ili diskriminacije. Učenici i učenice znat će tko su pouzdane kontakt osobe (npr. pedagog, psiholog) kojima se mogu obratiti. Škola će osigurati redovno praćenje napretka u provedbi plana kroz evaluacije i povratne informacije od učenika/ca i zaposlenika/ca'', pojasnila je, dodajući da menadžment škole podržava sve inicijative koje doprinose boljitku pojedinca ili društva u cjelini, koje smanjuju stopu diskriminacije i povećavaju nivo ravnopravnosti po bilo kom osnovu.
Trbonja - Tule, objašnjavajući zašto je važna prisutnost rodne ravnopravnosti u školskom okruženju, kaže da je cilj izrade GAP stvoriti sveobuhvatan i održiv okvir za prepoznavanje, sprečavanje i eliminaciju svih oblika diskriminacije, rodno zasnovanog nasilja te promoviranje jednakih mogućnosti za sve zaposlene.
''GAP omogućuje identifikaciju specifičnih potreba zaposlenih i pruža smjernice za stvaranje inkluzivnog okruženja koje poštuje ljudska prava i doprinosi efikasnosti rada škole''’, dodaje.
Kaže da je rano govoriti o konkretnim pokazateljima, jer je GAP u Srednjoj građevinskoj školi Mostar je tek donesen, no sudeći po raspoloženju sudionika u izradi GAP i entuzijazmu kojim su radile, sigurno će biti odlični rezultati.
''Prema podacima kojima mi raspolažemo ovo je prvi GAP u jednoj srednjoj školi u HNK, a vjerujem i šire. Mi se nadamo proširenju, ali naravno puno toga zavisi i od donatora. Moramo priznati da su nas kontaktirali predstavnici par mostarskih srednjih škola nakon aktivnosti koje smo proveli u Srednjoj građevinskoj školi Mostar. Jako smo sretne da je ova tema izazvala pažnju I da druge škole prepoznaju potrebu za razvijanjem ovakvog dokumenta. Mi svim svojim kapacitetima stojimo na raspolaganju svim mostarskim školama ali I drugim institucijama na razvijanju Planova ravnopravnosti spolova'', rekla je Trobonja Tule, dodajući da konkretnije o podršci Europske unije mogu govoriti predstavnici Infohausa i Lare, no njihova organizacija koja je po osnovu podgranta uspjela implementirati ovakav projekt smatra da je važno da Europska unija podržava ovakve i slične aktivnosti.
