Milo Jukić, književnik, povjesničar i putopisac portala Bljesak.info objavio je novu knjigu na temu katolička molitvišta na otvorenom u Lepeničkoj dolini (Fojnica, Kreševo, Kiseljak) od najstarijih vremena do današnjih dana, odnosno područje sedam katoličkih župa (Fojnica, Kreševo, Brestovsko, Banbrdo-Lepenica, Kiseljak, Gromiljak i Deževice).
Jukić (Deževice, 1966.) dosad je, uz devet knjiga iz područja književnosti, od kojih je nekoliko i nagrađeno, objavio i isto toliko knjiga te, u znanstvenoj periodici u BiH i Hrvatskoj, 22 znanstvena radi iz područja povijesti i etnologije.
Knjiga se naslanja na ranije objavljen rad istog autora o starijim katoličkim molitvištima na spomenutom području, kojima su u ovoj knjizi, tekstom i slikom, dodana i ona novija.
Najviše ovakvih mjesta očekivano se nalazi na području dviju najstarijih župa, Fojnice i Kreševa. Veći broj molitvišta seže u osmansko doba, mada ima i onih za koja se može osnovano tvrditi da potječu još iz srednjovjekovlja. Opstala su ponajviše zahvaljujući brizi dva od tri franjevačka samostana aktivna kroz cijelo vrijeme osmanske vladavine (Fojnica i Kreševo). Neka od navedenih starijih molitvišta su u međuvremenu, iz različitih razloga izgubila tu funkciju, ali su svejedno obrađena u knjizi.
Autor je molitvena mjesta podijelio u nekoliko kategorija: molitvišta vezana za izvore i vrela, molitvišta u pećinama, molitvišta na prirodnim uzvišenjima, kužna groblja te mjesta održavanja pastirskih misa.
Na mnogima danas nema nikakvog obilježja, što ne čudi kad se zna da su osmanske vlasti strogo kažnjavale svaki pokušaj postavljanja novih križeva, makar to bilo urađeno iznad grobova i na samostanskom zemljištu, a zabilježeni su čak i pokušaji otimanja kršćanskih grobalja, usto smještenih uz samostan. Stanje se u mnogočemu, barem kad je riječ o odnosu muslimanskog stanovništva, neće ozbiljnije promijeniti ni posljednjih desetljeća osmanske vladavine, dakle nakon što su Hatišerifom od Gülhane (1839.) i Hatihumajunom (1856.) kršćanima formalno dana određena prava.
Autor je posjetio molitvena mjesta te sa stanovnicima najbližih naselja napravio neku vrstu ''ankete sjećanja'' o tim mjestima, čime su prikupljeni podaci koje bi za generaciju ili dvije bilo nemoguće doznati, a sve izneseno u knjizi potkrijepljeno je odgovarajućim navodima iz znanstvene literature.
Knjigu izdaje ''Klepsidra izdavaštvo'' iz Kreševa.
