Istraživanje koje je obuhvatilo uzorke crijevnih mikrobioma na više od 12.000 ljudi iz 45 zemalja pokazalo je da konzumacija hrane bogate vlaknima može pomoći u zaštiti od opasnih bakterija poput E. coli.
Prehrana bogata vlaknima, koja uključuje cjelovite žitarice, povrće i voće, može poboljšati ravnotežu crijevnih bakterija i smanjiti rast potencijalno štetnih mikroba.
Istraživači su ustanovili da ljudi s visokim razinama korisne bakterije Faecalibacterium u crijevima imaju manju vjerojatnost da će imati visoke razine štetnih bakterija poput E. coli.
Ova bakterija, koja je česta u probavnom sustavu, povezana je s proizvodnjom korisnih spojeva poznatih kao kratkolančane masne kiseline, a koji nastaju razgradnjom vlakana.
Ove masne kiseline pozitivno utječu na zdravlje crijeva i mogu smanjiti upalu, a smanjenje razine Faecalibacterium povezano je s gastrointestinalnim problemima.
Prema glavnom istraživaču studije, Alexandreu Almeidi, istraživanje pokazuje da naš crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u smanjenju rasta štetnih bakterija, a prehrana može modulirati ovaj proces.
Mikrobiom je skup mikroba – uključujući bakterije, gljivice i viruse – koje se nalaze u našem probavnom sustavu, a njihov sastav može značajno varirati od osobe do osobe.
Nova otkrića ističu da bi konzumacija hrane bogate vlaknima poput povrća, graha i žitarica mogla pomoći u zaštiti od štetnih bakterija.
Međutim, istraživači upozoravaju da ovo istraživanje nije dokazalo da vlakna izravno sprječavaju rast štetnih bakterija.
"Ova studija bila je promatračka i temelji se na asocijacijama, a ne na eksperimentalnim dokazima", rekao je Almeida. "Bit će potrebno više istraživanja kako bi se testiralo štite li vlakna uistinu od bakterijskih infekcija na duži rok."
Istraživanje je obuhvatilo uzorke stolice iz 65 studija provedenih u 45 zemalja, analizirajući bakterijski sastav kod 12.238 ljudi. Otkriveno je da sastav crijevnog mikrobioma može predvidjeti osjetljivost na štetne bakterije.
Dr. Walter Willett, profesor na Harvardu, naglašava da ovo istraživanje ne dokazuje da vlakna smanjuju osjetljivost na štetne bakterije, ali se slaže da je važno uključiti prehranu u buduća istraživanja.
Vlakna su ključna za zdravlje, a osim što mogu pomoći u borbi protiv štetnih bakterija, dokazano smanjuju rizik od dijabetesa, bolesti srca i pretilosti.
"Za odrasle osobe preporučuje se unos od 30 grama vlakana dnevno", rekao je Willett. Nažalost, većina Amerikanaca unosi samo oko 58 % preporučene količine vlakana, pokazuje istraživanje američkog Ministarstva poljoprivrede.
Za jednostavan način povećanja unosa vlakana, Willett preporučuje da se konzumiraju cjelovite žitarice, a voće i povrće jedu u raznolikim obrocima.
Na primjer, mekinje žitarica (14 g vlakana po pola šalice) sadrže više vlakana od pržene zobene žitarice (3 g po šalici), dok grah (13,2 g po šalici) sadrži više vlakana od šparoga (2,9 g po šalici).
Dr. Daniel Freedberg, gastroenterolog sa Sveučilišta Columbia, napominje da, iako ovo istraživanje ne dokazuje da veći unos vlakana stvara više korisnih bakterija, postoje brojni dokazi da većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana.
"Za osobe s gastrointestinalnim problemima poput zatvora ili proljeva, vlakna su često jedini način za ublažavanje simptoma", rekao je Freedberg, prenosi NBC News.
Povećanje unosa vlakana može također pridonijeti zdravlju debelog crijeva.
"Studije pokazuju da ljudi koji su konzumirali ultraprerađenu hranu imaju lošije promjene u tkivima debelog crijeva, dok su oni koji su jeli vrlo visokokaloričnu prehranu bogatu vlaknima imali bolje rezultate", dodao je Freedberg.
Dakle, iako još nije dokazano da vlakna izravno štite od štetnih bakterija, svakako je korisno povećati unos vlakana u prehrani.
To može dovesti do boljeg zdravlja crijeva, smanjenja upala i potencijalno smanjenog rizika od bolesti povezanih s probavnim sustavom.
