Danas je Svjetski dan čokolade, slavite li?

Povodom Svjetskog dana čokolade donosimo nekoliko zanimljivosti o mnogima omiljenoj slastici, čija je povijest bila poprilično gorka. Danas je čokolada jedan od nekoliko najpoznatijih pojmova u svim jezicima, bez obzira kako se izgovara diljem svijeta.

1. Kakao, glavni sastojak čokolade, prvi su u prehrambene svrhe upotrebljavali Olmeci, najstarija poznata civilizacija Amerike. Napitak od kakaovca, primjenjivan u ritualne svrhe, bio je gorak jer se u Americi tada nije proizvodio šećer.

2. Drevne Maje su čokoladu konzumirali u velikoj količini, i to kao toplu tekućinu. Nazivali su je xocolatl (izgovara se šokolatl), što znači “gorka voda”. Bio je to napitak elite – svećenika, plemića i ratnika. Vjerovalo se da konzumentima daje snagu, izdržljivost i mudrost, pa je korišten u religijskim ritualima.

3. Do 1400. godine, Azteci su zauzeli velik dio srednje Amerike, pa i državu Maja. Budući da su Azteci živjeli na višim nadmorskim visinama, gdje kakaovac nije uspijevao, Maje su morali plaćati porez u obliku zrna kakaovca. Nedugo potom, ova zrna postala su valuta plaćanja – imati pune džepove zrna kakaovca bilo je kao imati pun novčanik novca. Za Azteke, novac je zaista rastao na drveću!

Njihovi vladari svakodnevno su konzumirali napitak od tamne čokolade, za koji su vjerovali da produžuje život i liječi brojne tegobe. Pili su ga hladnog, bez ikakvih zaslađivača: šećer su čokoladi počeli dodavati tek španjolski osvajači. Primjerice, Montezuma je u njega dodavao vaniliju, vjerujući da je riječ o afrodizijaku – popio bi pedeset šalica prije nego što bi krenuo u obilaženje svoga golemog harema.

Zabilježeno je da su ga Azteci davali i ljudskim žrtvama koje su prinosili bogovima, netom prije nego što bi ih žrtvovali. Nadalje, vjerovali su da je vrhovni bog Quetzacoatl ljudima dao kakaovac, zbog čega su ga ostali bogovi osudili. Kao napitak bogova, hladna čokolada se posluživala u zlatnim čašama.

4. Premda je Kristofor Kolumbo, po povratku kući s četvrtog putovanja u Novi svijet, donio i zrna kakaa, prošla su nezapaženo u usporedbi s ostalim blagom. Za popularizaciju kakaa zaslužan je španjolski konkvistador Hernán Cortés.

Prema legendi, spomenuti aztečki kralj Montezuma u bijelom došljaku je vidio utjelovljenje Quetzacoatla, čiji se povratak na zemlju čekao, te mu je priredio bogati banket na kojem se služio i čokoladni napitak. Shvativši da donose golemi profit, pohlepni Cortés zaplijenio je sve plantaže kakaa.

Godine 1528., po povratku u domovinu, sa sobom je donio kakao te recepturu za spravljanje čokoladnog napitka. Španjolcima se, zbog gorkog okusa, isprva uopće nije svidio – počeli su ga konzumirati tek kad se netko sjetio dodati mu med i šećer od trske. Španjolci su isprva čuvali tajnu o postojanju proizvodnji kakaa, kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom, no nakon nekog vremena je stigao u Francusku, a potom i u ostatak Europe.

5. Godine 1795. Englez Joseph Fry izumljuje parni stroj za mljevenje zrna kakaa, čime počinje masovna proizvodnja čokolade.

6. Početkom devetnaestog stoljeća Englezi su uspjeli proizvesti čokoladu karakteristična slatkog okusa. Godine 1875. Švicarac Daniel Peter dodao joj je kondenzirano mlijeko, stvorivši prvu mliječnu čokoladu.

7. Čokoladna jaja, omiljeni uskrsni desert, počela su se prodavati u devetnaestom stoljeću u Bristolu. Prvi primjerci bili su izrađeni ručno, s ukrasima od obojenog šećera u obliku cvijeća, i predstavljali su malena umjetnička djela.

8. “Milka”, jedna od najpopularnijih marki mliječne čokolade na svijetu, proizvodi se od 1901. godine. Prema jednoj teoriji, ime joj potječe od njemačkih riječi “Milch” i “Kakao”; prema drugoj, nazvana je po hrvatskoj opernoj divi Milki Trnini, kojoj se tvorac ove slastice Carl Russ-Suchard neizmjerno divio.

9. Početkom dvadesetog stoljeća u Belgiji nastaju prve punjene čokolade, za koje je zaslužan Jean Neuhaus. Njegovo ime danas nosi najpoznatiji belgijski brend fine čokolade.

10. Čokolada s rižom izumljena je u Hrvatskoj, preciznije Požegi, još preciznije “Zvečevu”, davne 1963. Posebnost ove tvornice, i to na razini čitave Europe, jest činjenica da ima vlastitu mljekaru u sastavu tvrtke, što znači da proizvodi čokoladu od svježeg mlijeka a ne onog u prahu.

11. Da je izlaganje radioaktivnom zračenju opasno po zdravlje, dugo se nije znalo. Isprva, smatralo se da radioaktivnost nije bitno drugačija od struje – predstavljala je novi izvor energije koji će omogućiti ostvarivanje dobiti. Radioaktivne materijale bilo je moguće pronaći čak i u prehrambenim proizvodima, čiji su oglašivači to s ponosom isticali. Primjerice, postojala je čokolada s radijem koju je 1930-ih proizvodila njemačka tvrtka “Burk & Braun”, reklamirajući je kao – sredstvo za pomlađivanje!

12. Američka kuharica Ruth Graves Wakefield, izumiteljica popularnih kolačića s čokoladnim mrvicama, svoju ideju je 1938. godine prepustila kompaniji "Nestlé" – u zamjenu za doživotnu opskrbu njihovim slatkišima!

13. "M&M’s", popularni američki bomboni punjeni čokoladom, izumljeni su 1941. godine. Forrest Mars Sr., sin osnivača kompanije “Mars”, inspiraciju za njih je pronašao u britanskoj slastici “Smarties”, koja je vojnicima u Španjolskome građanskom ratu omogućavala konzumaciju čokolade bez prljanja prstiju. O tome svjedoči i dugogodišnji slogan: “Mliječna čokolada koja se topi u vašim ustima, a ne u vašim rukama”.

14. Nutella, slatka pošast koja je osvojila svijet, na tržište je lansirana 1964. Njenu preteču, talijanski namaz 'Pasta Gianduia', osamnaest godina ranije stvorio jer Pietro Ferrero, osnivač moćne tvrtke koja nosi njegovo prezime. Glavni sastojak, lješnjak, tipični je proizvod regije Pijemont, iz koje potječe obitelj Ferrero.

Nutella kakvu danas poznajemo razvijena je u Italiji uslijed pretjeranih poreza na kakaovac, koji su onemogućavali normalnu proizvodnju čokolade. Prodaje se kao krema od lješnjaka jer, po talijanskom zakonu, nema dovoljnu koncentraciju kakaa da bi prošla kao čokoladna krema.

15. Francuskinja Jeanne Calment (1875. – 1997.) upisala se u povijest kao najdugovječnija osoba čija dob je službeno registrirana. Umrla je, naime, u – 123 godini! Žena koja je nadživjela kćer i unuka pušila je gotovo stotinu godina i redovito konzumirala vino, a tjedno bi pojela gotovo – kilogram čokolade!

OPŠIRNIJE