Raguž: Imamo najbolji prijedlog preustroja BiH

Uoči predstojećih Općih izbora u Bosni i Hercegovini hrvatsko biračko tijelo ponovno se nalazi pred ključnim političkim raskrižjem. Dok Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i dalje nastupa s pozicije "stožerne stranke" koja se nameće kao jedini jamac nacionalne opstojnosti, oporbene snage okupljene u široku koaliciju nude potpuno drugačiju viziju budućnosti.

O tome zašto bi prosječan birač trebao ukazati povjerenje Hrvatskoj republikanskoj stranci (HRS), na koji način planiraju razbiti dugogodišnji politički monopol te po čemu se njihov prijedlog ustavno-administrativnog preustroja zemlje razlikuje od svih dosadašnjih, govorio je predsjednik HRS-a, Slaveno Raguž, koji na ovim izborima predvodi listu koalicije HDZ 1990, HRS, HDS, HSS za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Gospodine Raguž, uoči ovih Općih izbora hrvatsko biračko tijelo ponovno se nalazi pred sličnom dilemom. HDZ BiH i dalje nastupa s pozicije "stožerne stranke" koja jamči nacionalnu opstojnost. S druge strane, vi nudite alternativu. Zašto bi jedan prosječan hrvatski birač u BiH na ovim izborima trebao dati glas HRS-u, a ne HDZ-u BiH? Koja je to ključna razlika u vašoj viziji budućnosti Hrvata u BiH?

RAGUŽ: Prvo, dopustite da Vas ispravim, pozicija HDZ-a BiH nipošto ne jamči opstojnost, jednostavno ih stvarnost demantira. Više od dva desetljeća upravljaju svim polugama vlasti, a prava hrvatskog naroda nikada nisu bila ugroženija. Zašto bi prosječan birač dao glas HRS-u, a ne HDZ-u BiH? Iz prostog razloga što smo mi djelima dokazali da stojimo iza svojih riječi i pokazali smo kako se bori za interese svoga naroda. Krenut ću od sebe, ja sam 1 od 98 zastupnika u Parlamentu FBiH i jedan sam od statistički najaktivnijih i najproduktivnijih zastupnika. Bez ministara, bez Kluba, bez direktora koje mogu zvati, uspio sam progurati cijeli niz zakonskih odredbi, zaključaka, inicijativa itd. S druge strane, zastupnici HDZ-a BiH su statistički najneaktivniji. Mandate su prespavali. I tako godinama. HRS je u što po Skupštinama županija, što po općinskim i gradskim vijećima dokazao i pokazao kako se radi. Zaustavili smo MHE na Buni, uveli sufinanciranje predškolskog odgoja, borili se i zaustavili projekte koji dovode u opasnost naš okoliš, proveli na desetine inicijativa pomoći čovjeku. Dokazali da nas se ne može kupiti, niti potkupiti. Sada je vrijeme da preuzmemo odgovornost. Imamo najbolji prijedlog ustavno-administrativnog preustroja BiH i uređenja ove države, za što imamo sve veću podršku SAD-a i EU, plan nam je provesti ga u djelo.

Svi govore kako imaju prijedlog ustavne reforme i izmjena izbornog zakona, po čemu se vaš razlikuje od drugih?

RAGUŽ: Naslušali smo se prijedloga izmjena izbornog zakona, ima tu i dobrih rješenja. Međutim, naš pristup je sasvim drugačiji. Izborni zakon ne može i nije cilj. Cilj je izmjena Ustava, administrativni preustroj. Što dobivamo izmjenom izbornog zakona ako ne taknemo glomaznu birokratsku neodrživu strukturu BiH. Mi imamo 14 zakonodavnih tijela, 16% BDP-a nam pojede parazitska birokracija, kada tome dodate javne službe poput sudstva, školstva, zdravstva itd., to naraste do 46%. Mi predlažemo drastičnu racionalizaciju rezanjem arhitekture 10 županija, na dvije, na osnovu teritorijalne pokrivenosti elektroprivreda. Multinacionalne sredine, poput Mostara, Uskoplja, Travnika bi se organizirale kao distrikti, kao što je slučaj u Brčkom. Redefiniranjem nadležnosti Vijeća naroda u RS-u, izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi i formiranjem novih općina, stvorili bi temelj rješavanja problema povratnika u RS. S našim prijedlogom ušteda na razini godine bi bila skoro 1,2 milijarde KM. Trebate uzet u obzir da vodeće svjetske agencije kreditnog ratinga poput S&P daju BiH još 5 do 7 godina fiskalne stabilnosti. Ocjena je to koja se podudara s predviđanjima IMF-a. Ako danas ne krenemo razgovarati na ovu temu, stvarnost će nas natjerati kroz par godina. Dakle, HRS i Petorka smo spremni, imamo jasan prijedlog kako ovo prevenirati. Ja nisam vidio da itko drugi nudi, ne nešto slično, nego da ima ikakav prijedlog Ustavne reforme.

Često se oporbi u Hercegovini i Središnjoj Bosni prigovara da nudi samo kritiku vladajućih, bez konkretnih rješenja. Kada biste nakon ovih izbora postali dio vladajuće većine, možete li navesti koje bi bile neke prve konkretne ekonomske ili administrativne mjere koje bi HRS proveo kako bi se olakšao život građana?

RAGUŽ: Već sam u prvom pitanju djelomično odgovorio. Ne nudimo samo kritiku, HRS-ovi zastupnici su ne samo među najaktivnijima, nego i najučinkovitijima kada se radi o uspješnosti provedenih inicijativa. I to iz oporbe! Što se tiče prvih mjera, samo ćemo nastaviti gdje smo stali. Primjerice, u proceduri je moj nacrt izmjena i dopuna zakona o javnim poduzećima, koji bi omogućio jaču kontrolu nad javnim poduzećima. Nevjerojatan je podatak kako su revizori samo u J.P. Autoceste detektirali 946 milijuna KM za koje se ne zna pokriće. Na svaki kilometar autoceste ide 7,5 milijuna KM za koje se ne zna gdje su potrošene. Dakle, prva i osnovna ekonomska mjera: borba protiv korupcije i pravosudno gonjenje uključenih. Što se gospodarstva tiče, fiskalne reforme u smislu rasterećenja realnog sektora su obveza. Paralelno se mora ići u racionalizaciju javnog sektora. Ubrzo ćemo doći u situaciju da imamo 1 umirovljenika na 1 uposlenog. To je neodrživo! Lošim politikama smo dovedeni u situaciju financijske nestabilnosti. Dovoljno je kazati podatak da se aktualna Vlada hvali listiranjem na londonskoj burzi po lihvarskim kamatama, kako bi vraćala kredite kod komercijalnih banaka uzetih po manjim kamatama. Pa koja to budala diže kredit s većim kamatama, da vraća onaj s manjim. I još se hvale time! U proceduri je i naš nacrt izmjena zakona o igrama na sreću, gdje uvodimo porez na bruto promet kladionicama. Dakle, ima dosta toga na čemu planiramo i hoćemo raditi u sljedećem mandatu.

Na ove izbore izlazite u sklopu koalicije „Hrvatska petorka“. Riječ je o širokom savezu stranaka koje u nekim segmentima imaju različite poglede. Kako jamčite biračima da ovaj savez neće doživjeti sudbinu nekih ranijih oporbenih koalicija koje su se raspale odmah nakon raspodjele fotelja i mandata?

RAGUŽ: Istina, povijest je puna koalicija koje su se raspale na prvoj krivini. Međutim, vođeni tim iskustvima, nastojali smo prevenirati sve te potencijalne situacije u dosadašnjem radu i do sada sve funkcionira. Odnosno, što god smo se dogovorili, tako je na kraju ispalo. Uvjeren sam kako će tako biti i nakon izbora. Jamčiti mogu samo za HRS kako će održati datu riječ i pruženu ruku.

HDZ BiH ponovno koristi narativ da svako usitnjavanje hrvatskih glasova izravno pomaže strankama iz Sarajeva da preglasaju Hrvate u utrci za Predsjedništvo i domove naroda. Kako odgovarate na teze da oporba svojim djelovanjem nesvjesno ugrožava hrvatsku ustavnu poziciju u BiH?

RAGUŽ: A o čemu bi HDZ BiH govorio, ako ne o usitnjavanju glasova? Pa to slušamo od 2006. godine. Drugo, ako netko ugrožava ustavnu poziciju Hrvata u BiH to je HDZ BiH. Mogu to posvjedočiti iz prve ruke promatrajući rad zastupnika te stranke u Parlamentu Federacije. Kadrovska politika koja se dogovara s DF-om Željka Komšića, predlaganje i podržavanje zakonskih rješenja koji derogiraju ovlasti županija i direktno štete jedinicama lokalne samouprave, centralizirajući kontrolu u Sarajevu. Samo ću spomenuti da su hrvatski ministri iz Vlade Federacije predložili, primjerice, zakon o fiskalizaciji s kojim se centralizirala cjelokupna kontrola financijskih tokova u Sarajevo. Moj amandman s kojim sam tražio da se svojevrsni back up uradi u HT Eronetu je propao, jer su ruke HDZ-a BiH bile protiv. Slično je bilo i kada se radi o potencijalnom preuzimanju Telemacha od strane BH Telekoma. Potpis HDZ-a BiH bio je i na famoznoj Rezoluciji o Gazi, gdje se spominjala suradnja s civilnim vlastima Pojasa Gaze. Malo dijete zna da je to Hammas, čije jedinice su činile masovne zločine nad Hrvatima Središnje Bosne. Ponovit ću, ako netko ugrožava ustavnu poziciju Hrvata u BiH to je HDZ BiH.

Dragan Čović je najavio tzv „Crni scenarij“: „Ako se hrvatski član Predsjedništva i peti put većinski izabere bošnjačkim glasovima, slijedi blokada države“. Kako to komentirate?

RAGUŽ: Taj čovjek je to najavljivao i pred prošle izbore, pretprošle i one prije i gle slučaja, uvijek je na kraju ušao u vlast. Ne samo da je ušao, nego direktno surađivao s tim istima koji su gazili hrvatski dignitet i identitet. Sjetite se da su u prošlom mandatu podržali Milana Dunovića iz DF-a, a u ovom su u više navrata kadrovirali ne samo sa DF-om nego i SDA. HDZ BiH je ne samo podržao nego i sudjelovao u kadroviranju i predlaganju osoba poput Sanela Kajana, Refika Lende itd. Dragan Čović je imao sve alate u svojim rukama, naklonost međunarodne zajednice da uradi nešto po pitanju izbornog zakona. Pa SAD i OHR su izbacili legitimne bošnjačke predstavnike iz vlasti u prošlom mandatu, a to je SDA kao izvor svih nestabilnosti (DF je samo realizator), Čović je prvi izjavljivao kako će do kraja prvih tri mjeseca izborni zakon biti izmijenjen, prosto mi je nevjerojatno kako taj čovjek i njegova politika mogu uvijek istom pričom nastupati pred svake izbore i očekivati da im netko vjeruje. Tipično komunističko partijski način upravljanja: temeljni si dio problema, za kojeg sam sebe nudiš kao isključivo rješenje. Ako Čović i njegovi misle da će im i ove izbore to proći, neće. Nismo budale.

Unutar same „Hrvatske petorke“ svjedočimo i nekim trzavicama, ako se to može tako nazvati. Naime, Vaš zajednički kandidat za Predsjedništvo BiH, Zdenko Lučić, nedavno je izazvao oštre reakcije javnosti zbog svojih istupa o obiteljskom podrijetlu Dragana Čovića. Vi ste javno reagirali i rekli da ste mu kritiku uputili izravno u lice. Može li Lučić s ovakvim teretom i nesuglasicama unutar same koalicije uopće biti vjerodostojan kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva?

RAGUŽ: U svakom odnosu postoje nesuglasice i to je neizbježno. Pravo pitanje je kako se one rješavaju, a ovdje su riješene vrlo jednostavno: razgovorom. Petorka je dokaz u praksi da je stvarno zajedništvo hrvatskih stranaka moguće. Ono što se propagira sa suprotne strane nema veze sa zajedništvom, ono je čisto podaništvo. Na temu Lučićeve izjave ne bih javno reagirao da me nije za jezik povukao Dragan Čović sa svojim moraliziranjem i prozivanjem. Ne može on prozivati mene zašto sam ostao šuteći kad prvi on je generator i akter cijelog niza sramotnijih izjava i poteza koji su se događali ne samo meni osobno, nego i širem krugu ljudi oko mene. Ljudi su dobivali otkaze zbog fotografije sa mnom i on to vrlo dobro zna. Na kraju krajeva, uvaženi član njegove stranke, brat još uvaženije zastupnice njegove stranke je kamenom u glavu pogodio branitelja u Ravnom. Je li reagirao tada? Na hrvatske dužnosnike se u Sarajevu pucalo i pokušalo ih ubiti, je li reagirao? Doduše, kako su mi prenijeli, u ovom slučaju se reagiralo, ali na način da se zaustavi istraga o naručiteljima. Dakle, kako god se okrene Lučić je vjerodostojniji kandidat, jer ne glumi moralne vertikale. On je ono što vidite. Sa svim manama i vrlinama, a najveća vrlina mu je što sugestivnu kritiku ne shvaća kao napad, nego je prihvaća.

Ova situacija dovela je i do vaše oštre polemike s Draganom Čovićem, kojem ste poručili da „nije reagirao kada su obitelji dobivale otkaze i bile šikanirane“. Smatrate li da je Čovićev monopol nad HNS-om i institucijama u BiH konačno uzdrman ili on kroz pritiske i klijentelizam i dalje čvrsto kontrolira izborni ishod?

RAGUŽ: Ne bih se pretjerano bavio Draganom Čovićem, sve je već rečeno. Monopol je mala riječ, bolja terminologija bi možda bila tiranija, diktatura ili slično. Unutarnje stanje u HDZ-u BiH me ne zanima, samim tim me ne zanima kako on vlada nad svojima. Isključivo me zanima kako se to reflektira i koje posljedice to ima u praksi i životu, a to je politika bez suštine i sadržaja. Isključivo kadrovska politika usmjerena na uhljebljivanje podobnih kadrova i dogovaranje tendera, javnih nabavki i utrošak sredstava za privatne namjene, na teret poreznih obveznika. Ti ljudi svaki segment društva i resurse smatraju privatnom svojinom. To je veći problem od monopola, diktature i tiranije. Problem je što diktaturu koju provodi u stranci misli da smije i može provoditi nad svima ostalima. Još veći problem je što iskreno smatra da je to prirodno pravo koje mu pripada.

Iza nas su godine rasprava o Izbornom zakonu i nametnutim odlukama visokog predstavnika. Vi ste te odluke često nazivali „polovičnima“ i tvrdili da one zapravo štite koruptivni sustav. Očekujete li ponovno manipulacije i krađu na biračkim mjestima i kako se HRS operativno priprema zaštititi glasove svojih birača?

RAGUŽ: Očekujemo manje krađa nego što je to do sada bilo. Od izuzetne je važnosti govoriti ljudima da nitko ne može znati za koga ste glasovali. Drugo, koliko su mi rekli, radi se nevjerojatan pritisak ne samo na uposlene u javnim poduzećima, nego i privatnim tvrtkama koje posluju s državom. Ljudi su primorani dostaviti osobne podatke odgovornim osobama ispred HDZ-a BiH, podatke članova svojih obitelji. Sljedeći korak koji se planira je staviti „svoje“ ljude kao operatere na skenerima koji će pokušati utjecati i raditi pritisak na birače i u suradnji s predsjednicima biračkih odbora pratiti jesu li ti ljudi došli glasati ili ne. Ja svima kažem, mogu oni prikupljati podatke, ali ne mogu znati za koga ste glasali. Moderne tehnologije ovaj put maksimalno ograničavaju bilo kakav vid manipulacija listovima. HRS će imati ne samo svoje promatrače, nego i članove biračkih odbora, a tamo gdje nas nema, u suradnji smo s udrugama koje će pratiti izborni ciklus. Ove godine na izborima će biti više međunarodnih promatrača nego ikada.

Nakon prošlih lokalnih izbora dali ste jednu prilično pesimističnu izjavu, rekavši da „narodu nije bitno tko ga gazi, bitno je samo da su naši“. Osjećate li u ovoj kampanji da se ta svijest kod ljudi mijenja ili među biračima i dalje dominiraju apatija i strah od zamjeranja vladajućoj strukturi?

RAGUŽ: Ne samo da osjetim, svjedočim tome. U zadnjih dva tri mjeseca sam uzduž i poprijeko prošao svim dijelovima BiH i to više puta. Gdje god da smo došli, dočekala nas je masa naroda. Evo spomenut ću samo Jajce, gdje smo jedini put sudjelovali na događaju u organizaciji HNS-a, dan oslobođenja Jajca. Kada su krenuli politički govori s pozornice, napustili smo događaj i otišli u obližnji kafić, nije prošlo niti par minuta, do tada prazan kafić se ispunio ljudima, najviše braniteljima i njihovim obiteljima. Na očigled sviju. Od Orašja, preko Žepča, Središnje Bosne do Neuma, osjeti se neki duh promjene. Apatija i strah su i dalje dominantni, ali kao da ima nešto u zraku što miriše na promjenu i što miriše na uspjeh ovog našeg projekta.

Slaven Kovačević? Što reći?

RAGUŽ: Koju posluku porati…kome. Kapetan Miki u potrazi za mjestom pod suncem. Pirandellovski lik u potrazi za vlastitim političkim identitetom i sinekurom.

Isto pitanje, samo drugo ime. Darijana Filipović?

RAGUŽ: Tu je već situacija emblematičnija. Ona kao osoba je izuzetno korektna, makar je meni u par susreta s njom ostavila takav dojam. Međutim, način njezine kandidature i političkog opusa je ono što je daleko od onoga što se od jednog Člana Predsjedništva traži. Ona se sama hvali s više mandata provedenih u najvećem zakonodavnom tijelu države. Ne hvali se ni s čim što je tamo uradila i što je njezino djelo. Ja uvijek krećem od sebe. Već sam spomenuo da sam kao debela oporba, jedan od 98 uspio progurati cijeli niz zakona. Najponosniji sam na zakon o osobnom asistentu osobama s invaliditetom. Ona je praktično prespavala mandate. Dalje, po svjedočenju samih članova HDZ-a BiH, njena kandidatura je rezultat diktata Dragana Čovića, a ne demokratske procedure. Kakva je to poruka općenito, a posebno mladima koji tek ulaze u politiku? Da za politički napredak nisu presudni znanje, rezultat, inicijativa i konkretna djela, nego blizina predsjedniku stranke, osobna lojalnost i godine provedene u njegovoj političkoj sjeni. Ako je kriterij za najvišu državnu kandidaturu poslušnost prema vođi, a ne ono što ste samostalno napravili u mandatima koje su vam građani povjerili, onda problem nije Darijana Filipović kao osoba, nego sustav koji takvu političku selekciju proizvodi. Drugo, moram se osvrnuti, jer mi je to struka, katastrofalno urađena kampanja s grafičko marketinškog aspekta. Ljudi bi vodili narod i gradili državu, nisu u stanju valjan font odabrati da se na billboardima bez dvogleda može pročitati prezime kandidatkinje.

Poruka biračima?

RAGUŽ: Birajte slobodno. Pa kako god. Ne dopustite nikome da vas ucjenjuje, prijeti ili prisiljava na nešto. Birajte slobodno, pa koga god izabrali.