Zašto zbog stresa zaboravljate stvari, posebno u srednjoj dobi?

Povremeno zaboravljanje stvari, poput ključeva od automobila ili namirnica u trgovini, normalan je dio života.

No, ako ste pod stresom, pogotovo u srednjoj životnoj dobi, takvi se trenuci mogu činiti češćima i izraženijima.

Za to postoji i biološko objašnjenje: kronični stres podiže razinu kortizola i drugih hormona, što može ometati pohranjivanje i prisjećanje informacija, a hormonalne promjene u četrdesetima i pedesetima taj učinak mogu dodatno pojačati.

Što stres čini vašem mozgu?

Kada ste pod stresom, tijelo u krvotok otpušta hormon kortizol. U malim dozama on je koristan, no kod kroničnog stresa njegova razina ostaje povišena dulje nego što bi trebala, što počinje ometati pamćenje.

Trajno visoke razine kortizola mogu promijeniti strukture u mozgu odgovorne za pamćenje, osobnost i emocije, uključujući prefrontalni korteks i amigdalu.

Kronični stres utječe i na hipokampus, moždani centar za pamćenje ključan za obradu sjećanja. Zbog toga osobe koje su dugo pod stresom mogu imati poteškoća s formiranjem novih i prisjećanjem starih sjećanja.

Istraživanja pokazuju da kronični stres narušava i prospektivno pamćenje - sposobnost sjećanja planiranih radnji, poput uzimanja lijekova ili obavljanja telefonskog poziva - oštećujući veze između hipokampusa i ostatka mozga.

Zašto se zaboravljivost može pogoršati u srednjoj dobi

Iako razine stresa općenito počinju padati nakon pedesete, srednja životna dob za mnoge je iznimno stresno razdoblje ispunjeno brigom o djeci ili starijim roditeljima, poslovnim pritiscima i financijskim problemima.

Takav stalan pritisak održava razinu kortizola povišenom, što utječe na pamćenje. Zaboravljivost uzrokovana stresom može stvoriti i začarani krug - zaboravljanje dodatno pojačava stres, što zauzvrat pogoršava pamćenje.

Osim stresa, probleme s pamćenjem u četrdesetima i pedesetima mogu pojačati i hormonalne promjene, koje se razlikuju ovisno o spolu.

Kod žena tijekom perimenopauze, prijelaznog razdoblja prije menopauze, pada razina estrogena koji podržava funkciju mozga i pamćenje, što ih čini podložnijima zaboravljivosti.

Kod muškaraca, razina testosterona postupno se smanjuje nakon 35. godine. Iako je potrebno više istraživanja, niže razine testosterona povezuju se s višom stopom kognitivnog pada, koji obilježavaju postupne promjene u pamćenju i razmišljanju.

Kada se trebate zabrinuti zbog zaboravljivosti?

Manji propusti u pamćenju povezani sa stresom, poput trenutne blokade pri traženju riječi ili zaboravljanja zašto ste ušli u prostoriju, uobičajeni su i često privremeni. Ipak, neki znakovi upućuju na to da bi bilo dobro razgovarati s liječnikom.

Među njima su ponavljanje istih pitanja, gubljenje na poznatim mjestima, poteškoće u praćenju uputa, često gubljenje stvari bez mogućnosti da ih se pronađe te problemi s obavljanjem svakodnevnih zadataka, poput plaćanja računa na vrijeme.

Navike koje mogu pomoći kod zaboravljivosti uzrokovane stresom

Istraživanja pokazuju da osobe koje prijavljuju više stresa u srednjoj životnoj dobi imaju tendenciju većeg kognitivnog pada tijekom idućih 30 godina. Stoga je ključno pronaći načine za opuštanje i smanjenje razine kortizola. U tome može pomoći nekoliko strategija.

Redovita tjelovježba, osobito kardio vježbe, jedan je od najučinkovitijih načina za smanjenje stresa i podršku zdravlju mozga jer potiče neuroplastičnost - sposobnost mozga da stvara nove veze i prilagođava se. Kvalitetan san također je presudan.

Stres i san usko su povezani: loš san čini nas podložnijima stresu, dok dubok san pomaže u suzbijanju sustava odgovornog za proizvodnju kortizola. Bolji san dobar je i za pamćenje, što je potvrdila i manja studija na odraslima srednje dobi.

Mindfulness, odnosno usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak, može regulirati razinu kortizola i ojačati dijelove mozga uključene u pamćenje. Iako je potrebno još istraživanja, neke studije sugeriraju da je već 10 minuta mindfulnessa dnevno korisno.

Druge tehnike za smanjenje stresa uključuju duboko disanje, jogu i progresivnu mišićnu relaksaciju. Pomoći mogu i podrška društvene mreže, razgovorna terapija te kognitivno-bihevioralno upravljanje stresom pod vodstvom stručnjaka za mentalno zdravlje.

Ako zaboravljivost utječe na vaš svakodnevni život, bez obzira na to smatrate li da je povezana sa stresom, važno je razgovarati s liječnikom, piše Health. 

Liječnik može provjeriti postojanje drugih stanja koja mogu uzrokovati probleme s pamćenjem, poput poremećaja rada štitnjače, nedostatka hranjivih tvari ili poremećaja spavanja. Po potrebi vas može uputiti neurologu ili neuropsihologu, liječnicima specijaliziranim za zdravlje mozga i probleme s pamćenjem.