Inicijativa Nisam tražila

Ana Tikvić za Bljesak.info: Seksualno nasilje prisutno u svim sferama našeg društva

Svjedočanstva žena, ističe, pristižu iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. Najčešće je riječ o slučajevima seksualnog nasilja, obiteljskog nasilja i incestu.
Lifestyle / Seksualnost | 22. 02. 2021. u 14:02 Gloria LUJANOVIĆ | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ana Tikvić, glumica, osnovala je  s kolegicama Mateom Mavrak, Asjom Krsmanović i Nadinom Mičić Facebook stranicu “NISAM TRAŽILA“ koja je u svega nekoliko tjedana postala platforma na kojoj žrtve seksualnog nasilja, uznemiravanja, maltretiranja, žene, ali i muškarci, mogu anonimno poslati vlastita svjedočanstva o tome što su uspjeli preživjeti.

Lavina reakcija, ispovijesti, komentara doprinijela je borbi protiv nasilja nad ženama jer su neke javne institucije osnovale povjerenstva gdje žrtve mogu anonimno ili imenom i prezimenom prijaviti zlostavljače. Ana Tikvić, rođena je u Zagrebu, a Akademiju scenskih umjetnosti – odjek gluma završila je u Sarajevu gdje danas živi i radi.

Nisam tražila kada sam glumica, novinarka, pjevačica

Svemu tome, zapravo, povod je bio javni istup beogradske glumice Milene Radulović koja je javno istupila s optužbom za silovanje protiv Mike Aleksića, a komentari na društvenim mrežama uglavnom su, smatra Ana Tikvić, bili “ona je glumica, šta je mislila, to je tamo normalno“.

“Kolegice Matea Mavrak, Asja Krsmanović, Nadine Mičić smo bile potresene nakon Mileninog iskaza, ali i nakon samih komentara. Stranica NISAM TRAŽILA nastala je iz potrebe da glasno kažemo NISAM TRAŽILA kad nosim minicu, NISAM TRAŽILA kad pijem alkohol, NISAM TRAŽILA čak ni kada sam glumica, pjevačica, novinarka, redateljica ili producentica“, istaknula je Ana Tikvić za Bljesak.info.

Smatraju, napominje Tikvić, da se seksualno nasilje događa svima i svugdje i da nisu u pitanju izolirani incidenti.

Balkanski #MeeToo pokret

Mnogi su već bosanskohercegovačkom pokretu NISAM TRAŽILA dali epitet i balkanskog i bh. #MeeToo pokreta.

“Zajedničko nam je što su ovdje, kao i tamo, o seksualnom nasilju prve progovorle glumice, a zatim su se javila i osobe iz svih drugih sfera i profesija. Otvorena je Pandorina kutija. Društveno i nadležne institucije moraju pronaći način kako da se nose s njim sadržajem“, izjavila je Tikvić.

Više od 4 500 svjedočanstava o seksualnom i obiteljskom nasilju

Svjedočanstva žena, ističe, pristižu iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. Najčešće je riječ o slučajevima seksualnog nasilja, obiteljskog nasilja i incestu.

“Za sada smo dobile oko 4500 poruka i svjedočanstava. Osobe nas mogu kontaktirati putem e-mail adrese [email protected] ili sami napisati anonimnu objavu u grupu Nisam tražila na Facebooku koju onda mi objavljujemo“, ističe.

Javilo im se i desetak zlostavljanih muškaraca

U oba slučaja, osobe su anonimne i zaštićene. Obratilo im se i desetak muškaraca.

“Podijelili su svoja traumatična iskustva i slučajeve kada su oni bili žrtve seksualnog nasilja. Bez obzira na to što je takvih slučajeva statistički mnogo manje, ne znači da i o njima ne treba govoriti ili da je to išta manje strašno'', rekla je.  

Institucije moraju ohrabriti žrtve da prijave nasilje

Žrtvama je teško progovoriti, a osobito prijaviti nasilje i nasilnike, a na taj čin mogu ih ohrabriti jedino nadležne institucije, mišljenja je Tikvić.

“Mi kao inicijativa možemo dati svoj skromni doprinos mijenjaju društvene atmosfere, ali institucije su te koje imaju moć da zaista nešto promijene, da konačno stanu na stranu žrtve i učine sve što je u njihovoj moći da zaštite i ohrabre osobe da prijave nasilje. To mogu učiniti jedino djelovanjem i konkretnim mjerama“, kazala je.

Njegujemo kulturu šutnje

Koliko god naše društvo, napominje Tikvić, njeguje kulturu šutnje, 4500 iskaza o proživljenom seksualnom nasilju nešto je što je nemoguće ignorirati.

“O toj temi na ovim prostorima prvi put se priča glasno i u ovolikoj mjeri. Fakulteti diljem regije osnovali su sigurnosne kanale putem kojih studenti i studentice mogu prijaviti nasilje. U Hrvatskoj je također zabilježen porast zvaničnih prijava seksualnog nasilja. Javljaju nam se srednje škole koje su odlučile razgovarati sa svojim učenicima i učenicama o ovoj problematici, organiziraju radionice i predavanja. Sve su to velike pobjede, ali opet ću se vratiti na institucije i nadležne organe jer je u njihovim rukama prava moć i mogućnost da nešto promijene“, izjavila je.

Seksualno nasilje, napominje, događa se u svim krugovima. Razlika je što se u umjetničkim krugovima to smatra normalnim i očekivanim, barem ako je suditi po komentarima s društvenih mreža.

“U zadnjih mjesec dana pokazalo se da seksualno nasilje nije zaobišlo ni jednu sferu našeg društva, neovisno o žrtvinom ekonomskom statusu, dobi, vjeri, zanimanju ili stupnju edukcije“, ističe.

Bez obzira na vlastitu svijest o ovom problemu, Tikvić priznaje da je ostala iznenađena jer je u njihov inbox pristiglo 4500 poruka o proživljenom seksualnom nasilju.

“Asja, Matea, Nadine i ja pročitale smo svaku poruku i trudile se odgovoriti svima, osjećale smo veliku potrebu da nešto napišemo tim ljudima, utješimo barem malo koliko je u našoj moći i poručimo im da nisu same, nisu krive i nisu tražile“, dodaje.

Potrebno i dalje stvarati medijski pritisak

Uloga medija u borbi protiv nasilja je velika, ističe, i potrebno je i dalje stvarati medijski pritisak.

“Ovo ne smije biti tema koja potresa našu regiju tri dana, a onda se sve zaboravi i utiša. Problem seksualnog nasilja neće nestati sam od sebe, neće nestati zato jer je 4500 ljudi pustilo u svijet svoju traumu. Mediji moraju odgovorno i opetovano izvještavati o ovoj temi i ne dopustiti da padne u zaborav. Ti iskazi nisu priče na internetu, bez obzira što su anonimne, ne smijemo zaboraviti da iza njih stoji ime i prezime, osoba“, smatra Tikvić.

Našem društvu, mišljenja je Tikvić, konstantno nedostaju edukacija i empatija.

“Kada je riječ o sekundarnom viktimiziranju, tu smo najglasniji. Zato se jedan od naših zahtjeva koji smo poslali u otvorenom pismu Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine odnosi upravo na edukaciju, odnosno da se modeli zaštite i prepoznavanja seksualnog nasilja tretiraju kroz kurikulume u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima“, kazala je.

Inicijativa NISAM TRAŽILA uskoro će u javnost izići s novim planovima i projektima.

 

Kopirati
Drag cursor here to close