George Orwell

Bio je istodobno zabranjen zbog "promicanja komunizma" i "prijetnje komunizmu"

Svjetski ugled stekao je djelima o pogubnosti totalitarizma – političkom satiričnom basnom Životinjska farma (1945) i distopijskim romanom Tisuću devetsto osamdeset četvrta (1949).
Kultura / Knjige | 25. 06. 2023. u 12:36 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Getty Images / George Orwell  (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.)

George Orwell (pravo ime Eric Arthur Blair), engleski književnik i novinar, rođen je na današnji dan prije ravno 120 godina, 25. lipnja 1903. u Montīhāriju, Indija.

Svjetski ugled stekao je djelima o pogubnosti totalitarizma – političkom satiričnom basnom Životinjska farma (1945) i distopijskim romanom Tisuću devetsto osamdeset četvrta (1949).

Rođen u obitelji engleskih kolonijalnih službenika, s godinu dana preselio se u Veliku Britaniju i odrastao u Henley-on-Thamesu.

Bio je stipendist škole sv. Ciprijana (St Cyprian’s School, 1911–16) u Eastbourneu (čiju je rigidnost ironijski kritizirao u autobiografskom eseju Takve, takve bjehu radosti – Such, Such Were the Joys, 1952) i koledža Eton (1917–21), gdje ga je podučavao Aldous Huxley, postavši mu književnim uzorom.

Nastavljajući obiteljsku tradiciju, služio je 1922–27. u Indijskoj imperijalnoj policiji u Burmi (danas Mjanmar), o čemu je pisao u svojem prvom romanu Burmanski dani (Burmese Days, 1934), nadahnut romanom Put do Indije (1924) E. M. Forstera. Nakon povratka u Veliku Britaniju profesionalno se posvetio pisanju.

Lijeva politička stajališta

S obzirom da je bio lijevih političkih stajališta (član Nezavisne laburističke stranke), osobito ga je zanimao život najnižih društvenih slojeva, što je – u duhu djela Ljudi s dna Jacka Londona – tema autobiografskih knjiga Nitko i ništa u Parizu i Londonu (Down and Out in Paris and London, 1933), koja je nadahnuta iskustvom skitanja i fizičkoga rada u Parizu (gdje je boravio 1928–29) i Londonu, i Put do mola u Wiganu (The Road to Wigan Pier, 1937), u kojoj je opisao siromašnu svakodnevicu sjevernoengleskih radnika, povezavši reportažni dio knjige s raspravom o socijalizmu.

Početkom 1930-ih radio je u prosvjeti i u londonskom antikvarijatu, što mu je poslužilo kao inspiracija za roman Ne daj se, aspidistro (Keep the Aspidistra Flying, 1936), o knjižaru i piscu koji se vraća građanskoj egzistenciji kako bi mogao oženiti trudnu djevojku, a tijekom dužeg boravka kod obitelji u Southwoldu napisao je i svoj najeksperimentalniji roman Svećenikova kći (A Clergyman’s Daughter, 1935), o djevojci koja boluje od amnezije.

Od basne do distopije

Prijelomno Orwellovo iskustvo bio je odlazak u Španjolsku potkraj 1936., gdje je kao republikanski dobrovoljac sudjelovao u građanskom ratu, vrativši se, nakon ranjavanja, sredinom 1937. trajno oštećena grla, razočaran i zgrožen staljinističkim izobličenjem komunizma, o čemu je pisao u autobiografskoj knjizi Kataloniji u čast (Homage to Catalonia, 1938).

Video: George Orwell ~ Konačno upozorenje

Temom totalitarizma osobito se uspjelo bavio u glasovitoj alegorijskoj pripovijesti Životinjska farma: bajka (Animal Farm: A Fairy Story, 1945), satiričnoj basni bliskoj poetici Jonathana Swifta u kojoj, zrcaleći događaje iz Sovjetskoga Saveza, pripovijeda jezično britku priču o razvoju totalitarizma na seoskom gazdinstvu.

Osudu totalitarizma predstavlja i roman Tisuću devetsto osamdeset četvrta (Nineteen Eighty-Four, 1949), distopijski prikaz bliske budućnosti u duhu romana Željezna peta J. Londona, Mi Jevgenija Ivanoviča Zamjatina i Vrli novi svijet A. Huxleya, smještena u svijet neprestano zaraćene države Oceanije u kojoj politička kontrola, utjelovljena u liku vođe, Velikog brata (Big Brother), seže do krajnjih granica čovjekova duha, čiju slobodu mišljenja, ponašanja i intimnoga zbližavanja sustavno slama opresivnim mehanizmima cenzure, propagande, kazne i tehnološkoga nadzora, što se očituje i na primjeru tragične sudbine pobunjenoga junaka Winstona Smitha.

OPŠIRNIJE

Čovjek koji je predvidio budućnost: 7 zanimljivosti o Georgeu Orwellu

Po njegovim najpoznatijim djelima zaključili bismo da je sigurno bio veliki liberal, protivnik svake diktature i ljubitelj osobnih sloboda, ali nije sasvim tako. Ovo su neke zanimljivosti iz njegovog života koje će vas možda iznenaditi:

1. Orwell je bio socijaldemokrat, a neko vrijeme i socijalist.

Manje su poznati njegovi romani i eseji koji opisuju bijedu siromašnih i najnižeg sloja. Iako je očito bio protivnik svakog autoritarizma i totalitarizma, Orwell nije bio zagovornik ekonomskih sloboda. Vjerovao je u socijalnu pravednost i redistribuciju bogatstva, snažno se protivio britanskim konzervativcima i liberalima u parlamentu koje je često kritizirao.

Da ironija bude veća, upravo današnji socijaldemokrati, odnosno ljevičari, najviše inzistiraju na politikama na kakve je on upozoravao u knjizi "1984.", na primjer, kažnjavanje tzv. "govora mržnje" i kontroliranje "nepodobnih" mišljenja.

2. Bio je antifašist.

Sudjelovao je u Građanskom ratu u Španjolskoj 1930-ih, na strani republikanaca, komunista i socijalista, a protiv fašista. Pridružio se kao dobrovoljac odredima komunističke Internacionale koja je okupljala antifašiste iz cijele Europe (uključujući tisuće komunista iz tadašnje Kraljevine Jugoslavije). Orwell je u tom ratu ranjen nakon čega se vratio u Englesku.

Kad je počeo Drugi svjetski rat, prijavio se dobrovoljno u vojsku, ali je odbijen zbog ozljeda iz Španjolske. Umjesto toga, dobio je posao kao ratni propagandist na državnoj televiziji BBC.

3. Bio je i antikomunist.

Orwell je također bio veliki protivnik sovjetskog režima. Smatrao je da Staljinov SSSR ne predstavlja ono što bi socijalizam trebao biti. Likovi u Životinjskoj farmi inspirirani su tadašnjim događajima iz sovjetske Rusije. Britanskoj vladi je dao popis 37 engleskih pisaca za koje je smatrao da favoriziraju komunizam.

4. Bio je pod prismotrom tajne policije.

Dok je pisao o državi koja nadzire ljudsko ponašanje, on je bio nadziran od državne tajne službe. Budući da je bio socijalist i da je sudjelovao u španjolskom Građanskom ratu, bio je na popisu osoba za koje se sumnjalo da pripremaju komunističku revoluciju.

5. Bio je zabranjen zbog "promicanja komunizma" i zbog "prijetnje komunizmu" u različitim dijelovima svijeta u isto vrijeme.

Romani "1984." i "Životinjska farma" bili su u isto vrijeme zabranjeni u nekim dijelovima SAD-a i u SSSR-u, i to iz potpuno suprotnih razloga. Neka su sveučilišta u Americi smatrala da djela promiču komunizam i pozivaju na revoluciju pa ih nisu dopuštala u svojim knjižnicama, a u SSSR-u su bila na dugačkom popisu zabranjene literature koja se smatrala antikomunističkom propagandom.

6. Bio je otvoreni homofob.

Da, bio je homofob i javno je pljuvao homoseksualce, što za njegovo vrijeme nije bilo neuobičajeno. To je u prvoj polovini 20. stoljeća bio prevladavajući stav i u znanstvenim krugovima, kada se vjerovalo da je homoseksualnost nekakav psihički poremećaj i društvena anomalija koja se treba liječiti ili iskorijeniti iz društva.

Da je danas živ, isti taj George Orwell vjerojatno bi imao potpuno drugi stav po tom pitanju. Činjenica da u Hrvatskoj danas prevladavaju društveni stavovi kao u tadašnjoj Engleskoj samo pokazuje koliko je naše društvo nazadovalo posljednjih desetak godina.

7. Bestseller i 68 godina kasnije

Roman "1984." postao je svjetski bestseller ponovno 2017. godine, uslijed novih politika koje ograničavaju slobodu govora i pozivaju na "internet policiju", što je mnoge podsjetilo na Orwella. Termin "Orwellian" (orvelijanski) postao je općeprihvaćen kao pojam koji opisuje masivnu državnu kontrolu, prisluškivanje i druge stvari koje idu s velikom i svemogućom državom.

Da je danas živ, pitanje je kako bi se deklarirao. Bi li se danas smatrao ljevičarom, kad ljevičari masovno na Twitteru napadaju klinca zbog njegovog izraza lica. Evo što je Orwell napisao u "1984.":

"Bilo je strašno opasno dopustiti da vaše misli lutaju kad ste na bilo kojem javnom mjestu ili u dometu telescreena. I najmanja sitnica mogla bi vas odati. Nervozni tik, nesvjestan pogled tjeskobe, navika da mrmljate samome sebi u bradu - sve što nosi sa sobom sugestiju abnormalnosti, da ima nešto za sakriti. U svakom slučaju, imati neprikladan izraz na licu (nevjericu kada se objavljuje pobjeda, na primjer) bilo je samo po sebi kazneno djelo. Postojao je čak i izraz za to u novogovoru: zločin lica." (Mario Nakić, Liberal.hr)

Kopirati
Drag cursor here to close