Nedostatak novca i kadra

Mostarska kazališna 2022. godina: Dalje bez Aljića, Njirića i Okca, veliki jubileji u sjeni problema

Premda kazališta imaju 'vlastite' kalendare, odnosno kazališne sezone koje traju od rujna do lipnja, u nastavku donosimo kratki rezime najvažnijih događaja iz kazališnog života u Mostaru.
Kultura / Kazalište | 29. 12. 2022. u 08:28 G. Lujanović / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je svijet u 2022. godini počeo izlaziti iz pandemije, mostarsku je kazališnu scenu obilježio povratak publike u dvorane, niz novih predstava i teatarskih događaja.

Premda kazališta imaju 'vlastite' kalendare, odnosno kazališne sezone koje traju od rujna do lipnja, u nastavku donosimo kratki rezime najvažnijih događaja iz kazališnog života u Mostaru.

Dalje bez Okca, Njirića i Aljića

Mostarska su kazališta ove godine ostala bez troje istaknutih djelatnika, odnosno, dvojice glumaca Velimira Pšeničnika Njirića, nekadašnjeg prvaka Drame HNK Mostar i umirovljenog glumca koji je na pozornicama diljem regije proveo više od 40 godina umjetničkog života, te Šerifa Aljića, glumca i direktora Narodnog pozorišta Mostar.

Ove je godine preminuo i Davorin Briševac – Okac, istaknuti likovni umjetnik, scenograf i jedan od osnivača Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

HNK Mostar 2022. godinu završava probama predstave „Sretni ljudi“ u režiji Ivana Lea Lema, nastale po tekstu Nine Mitrović, jedne od najuspješnijih hrvatskih dramatičarkih.

HNK Mostar: Zgrada i Aleksa u fokusu 

Ove je godine premijerno izveden i „Zid“ koju su u potpunosti režirali mladi i nagrađivani umjetnici. Drama Ružice Aščić koja je pobijedila na Natječaju HNK Mostar i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH svoje je scensko uprizorenje dobila u režiji Christiana Jalžečića, mladog redatelja čija je eksplikacija pobijedila na natječaju za najboljeg redatelja do 35 godina na natječaju ove teatarske kuće.

Osim toga, HNK Mostar 2022. godinu počeo suradnjom sa Sarajevskim ratnim teatrom, pa je nastala predstava „Rechnitz“ prema drami Elfriede Jelinek, austrijske književne nobelovke, koja e režirala austrijska redateljica Sabine Mittecker.

Najvažniji događaj za HNK Mostar ove je godine bila premijera predstave „Noć s Aleksom“, nastala prema drami pjesnika Marka Tomaša i režiji proslavljenog europskog redatelja Ivice Buljana kojom se (de)konstruirao mit o najvećem pjesniku Mostara – Aleksi Šantiću.

Najvažnije nagrade ove godine HNK Mostar osvojio je za predstavu „Kroz proces 10-6-93“ autorice i redateljice Marine Petković Liker na Kazališnim igrama u Jajcu – Grand Prix za najbolju predstavu u cjelini, nagrada za najbolju glumačku i nagrada za najbolju režiju.

Osim toga, HNK Mostar započelo je radove na dovršetku zgrade što je ponovno izazvalo žestoke reakcije dijela javnosti u Mostara, a predsjednik Gradskog vijeća Mostara, Salem Marić, podnio je kaznene prijave protiv nepoznatih počinitelja zbog izgradnje tvrdeći da zemljište pripada Islamskoj zajednici u BiH, odnosno Mostarskom muftijstvu.

Narodno pozorište: Dvije premijere i Liska 

Narodno pozorište Mostar prve je postpandemijske godine imalo dvije značajne premijere “Elinga“ prema djelima Ingvara Ambjornsena u režiji Alme Lapajne u kojoj igraju Saša Oručević, Emir Sejfić, Ajla Hamzić, Emir Spahić i Jasmin Krpo.

Narodno pozorište Mostar još uvijek nema upravu, točnije, glumac Emir Spahić obavlja dužnost v.d. direktora Pozorišta.

Osim „Elinga“ najveći teatarski hit ove godine bila je i predstava „Zbogom Kalifornijo“, autorice Emine Kovačević u režiji Lajle Kaikčije. O ovoj mostarskoj priči o ostancima i odlascima, igraju Gordana Boban, Jasmin Krpo, Emir Spahić, Fatima Kazazić, Emir Sejfić, Ajla Hamzić i Ali Kamer Aksoy.

70 godina Pozorišta lutaka i Lutkarskog kazališta 

Veliki jubilej ove je godine proslavilo Pozorište lutaka Mostar osnovano 15. studenog 1952. godine kada je odigrana prva premijera „Snježana i sedam patuljaka“ u režiji osnivača i prvog direktora Đorđa Šoke Bovana.

Od te 1952. do danas predstave Pozorišta lutaka pogledalo je preko dva milijuna gledatelja u BiH i širom svijeta, a gostovali su u 17 zemalja svijeta.

Samo u posljednjih dvadesetak godina mostarsko Pozorište lutaka osvojilo je 72 nagrade na međunarodnim i domaćim lutkarskim festivalima, a nedavno su osvojili i posebno priznanje – nagradu „Mali princ“ u povodu 70 godina postojanja i rada za „dugogodišnji doprinos razvoju dječje književnost“ na tuzlanskom festivalu „Vezeni most“.

Za iduću godinu je najavljena i predstava „Na rubu pustinje“ autora Dževada Karahasana, u režiji prve bosanskohercegovačke diplomirane lutkarske redateljice Zarine Hozdić, koja je znanje stekla na Akademiji u Bratislavi.

Monografija u čast 70 godina mostarskih lutkara

Ove jeseni je 70 godina rada proslavilo i Lutkarsko kazalište Mostar koje je predstavilo lutke iz njihovog bogatog fundusa, a izrađena je i statua povodom ove velike obljetnice, rad akademskog kipara Dalibora Nikolića.

Obavljena je i velika fotomonografija autora Darka Juke u kojoj je prezentirano 168 predstava počevši od prve 1952. godine.
Povodom obljetnice, Lutkarsko kazalište premijerno je izvelo „Oblaković mali“ u režiji Maje Lučić.

Mostarski teatar mladih: 48 godina rada 

Mostarski teatar mladih ove je godine navršio 48 godina postojanja i rada, a ovu su godinu zaključili dodjelom nagrada „Toni Pehar“ mladim glumcima Emani Tabaković i Teu Sandžaktaru Bijediću za predstavu „Game“.

Sead Đulić, direktor MTM-a najavio je niz novih predstava i programskih sadržaja za iduću kazališnu sezonu 2023./2024. kada ovo kazalište proslavlja 50 godina rada.

Međutim, iza svih ovih institucija i njihovih velikih umjetničko-produkcijskih postignuća stoje veliki problemi.

Mostarskim teatrima kronično nedostaje novca i kadrova 

Osim što im kronično nedostaje novca, osobito Pozorištu lutaka i Lutkarskom kazalištu, svim teatarskim kućama u Mostaru nedostaje osoblje jer bi, prema propisima, morali imati najmanje 15 glumaca.

Narodno pozorište Mostar ima samo devet profesionalnih glumaca bez drugog umjetničkog osoblja, a prema pravilnicima previđeno je 66 djelatnika, dok ih NP upošljava samo 24 zbog čega njihov radi ovisi u mnogome o vanjskim suradnicima.

HNK Mostar također trenutno ima devet glumaca i 26 stalno zaposlenih dok bi ih trebali imati 61.

Grad Mostar i Vlada HNŽ-a koji ostvaruju osnivačka prava s 50 posto udjela još uvijek nisu sustavno riješili pitanje financiranja ovih ustanova, pa im se i dalje dodjeljuju grantovi odnosno raspoloživa financijska sredstava.

Pozorište Lutaka je u stalni radni odnos primilo dvojicu glumaca i domara, pa sada u njemu rade četiri glumca, dva tehničara, domar, spremačica te umjetnički direktor i direktor.

Lutkarsko kazalište suočava se s velikim padom prihoda od vlastitih aktivnosti, donacija i sponzorstava pa je prosječna plaća njihovih djelatnika manja od prosječne plaće u Federaciji BiH. Ansambl trenutno čini pet glumaca, a ukupno je zaposleno 12 osoba.

HNK Mostar i NP Mostar zajedno dobiju više od 500 tisuća maraka

Dok sva mostarska kazališta pokušavaju raditi u izvanredni uvjetima, u drugim bh. gradovima stvari stoje drugačije, pa tako Narodno pozorište Sarajevo ima 263 zaposlenika i proračun od 7,2 milijuna KM, a Narodno pozorište Republike Srpske 96 zaposlenih 1,8 milijuna KM. 

Kopirati
Drag cursor here to close