Partizanka i fragonar

Intimni svijet Jovanke Broz: Od partizanke i prve dame do potpunog zaborava

''Prostor je rekreiran na način da imitira prostor vile, postavljen onako kako je Jovanka Broz to uredila kako u zajedničkoj rezidenciji u Užičkoj 15, tako i u vili u kojoj je provela ostatak života.''
Kultura / Flash | 15. 08. 2022. u 11:15 Gloria Lujanović / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jovanku Broz danas, u najvećoj mjeri, pamtimo kao suprugu Josipa Broza Tita, ali to je bio tek jedan od njenih mnogostrukih identiteta, promjenjivih tijekom vremena. Tko je, zapravo, bila Jovanka Broz, pitanje je na koje su odgovore pokušali pronaći Ana Panić, kustosica Muzeja Jugoslavije i Nikola Jovanović, kustos Galerije Matice Srpske u Beogradu izložbom ''Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz''.

Jovanka Broz, pretvorila se u mit, ističe Ana Panić za Bljesak.info, pretvorila se u ono što obično ostaje od oskudnih povijesnih činjenica, fragmentarnih arhivskih podataka, kolektivnog i osobnog zaboravljenog i zapamćenog.

Čuveni jugo osmijeh

''Od simbola Jugoslavije, prve drugarice i čuvenog jugo osmeha po kome je bila poznata, ona postaje i kod dela javnosti borkinja za srpsko pitanje tokom devedesetih. Citiraću Jožu Privjevca koji je napisao jednu od boljih Titovih biografija u kojoj spominje i Jovanku ''Tito i drugovi'' objavljenu 2012. u Zagrebu, a dvije godine i kod nas, u Beogradu. Pirjevac piše: 'Srbi su je nakon njezina pada smatrali ’nacionalnom muчenicom’ i simbolom otpora, iako je u proшlosti zbog svojega rasipniшtva bila među najomraženijim osobama u Jugoslaviji''', ističe kustosica Ana Panić za Bljesak.info.

Izvor: Internet / Intimni svijet Jovanke Broz

Izložbom ''Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz'', objašnjava kustos i koautor Nikola Jovanović iz Galerije Matice Srpske u Beogradu, ne opisujemo Jovanku Broz o kojoj do sada nije napisana nijedna znanstvena monografija.

Izložba Partizanka i Fragonar – prilika da zavirimo u Jovankin intimni svijet

''Želeli smo da kroz materijalne tragove koji su od nje ostali nakon njene smrti posjetiteljima izložbe pružimo priliku da zavire u njen svijet koji je bio sakriven od očiju javnosti i gledanjem ovih slika stvore svoj utisak i svoju mentalnu mapu. Pokušali smo da kao arheolozi na osnovu arheoloških iskopina rekonstruišemo prostore i imaginarne i realne u kojima je Jovanka Broz boravila. Nadamo se da ćemo ovom izložbom dati mali doprinos sklapanju slike o Jovanki Broz, njenom životu, političkoj i javnoj ulozi u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji o kojoj se nije pisalo mnogo'', rekao je kustos Nikola Jovanović za Bljesak.info.

U fokusu izložbe 36 je djela likovne umjetnosti domaćih i stranih autora, osobni predmeti, fotografije, neki odjeveni predmeti, namještaj iz kuće u kojoj je Jovanka Broz živjela nakon Titove smrti.

''Prostor je rekreiran na način da imitira prostor vile, postavljen onako kako je Jovanka Broz to uredila kako u zajedničkoj rezidenciji u Užičkoj 15, tako i u vili u kojoj je provela ostatak života. Time smo želeli da stavimo sve predmete u njihov originalni kontekst i na taj način ispričamo publici priču o ovoj kolekciji koja je zapravo kolekcija uspomena Jovanke Broz'', dodaje Jovanović.

Jovanka Broz bila je puno više od Titove supruge

Panić podsjeća da je Jovanka Budisavljević rođena u selu Pećani u Lici (Hrvatska), 7. prosinca 1924. godine, a podrijetlom je Srpkinja iz ugledne, siromašne seljačke obitelji koja je u rodnom mjestu završila četiri razreda osnovne škola što je za žensku djecu sa sela, u to vrijeme, bilo jako rijetko.

''Kada je počeo rat, sa 17 godina odlazi u žensku partizansku četu, da bi godinu dana kasnije u Šestoj ličkoj diviziji, 1942, bila primljena u Komunističku partiju Jugoslavije. Dva puta je bila ranjena u borbi, 1944. dobija čin poručnika i zadatak komesara Interne bolnice u Drvaru, a potom Hirurške bolnice I armije. Brinula se o evakuaciji ranjenika u inostranstvo, učestvovala je u borbama za oslobođenje Valjeva, Beograda i prošla ceo Sremski front. Zbog zasluga u ratu odlikovana je Partizanskom spomenicom 1941. Nakon oslobođenja je u sirotištima pronašla svoje dve mlađe sestre, Nadu i Zoru, jedine koje su joj ostale od porodice i o kojima se brinula preuzevši ulogu i majke i oca koji više nisu bili živi'', ističe Panić.

Izvor: Internet / Izložba 

Jovanka je imala i čin kapetana, a demobilizirana je s činom majora, postavši rezervni major JNA.

''Nakon završetka rata poslata je u Generalštab, a krajem 1945. došla je u Beli dvor sa zadatkom da bude domaćica u vili u Užičkoj 15 u kojoj je živela punih 35 godina. Do 1952. radila je u Kabinetu maršala Jugoslavije i brinula se o Titu tijekom njegove bolesti 1951. godine, nakon čega se saznalo za njihovu vezu koja je prerasla u bračnu zajednicu travnja 1952. Jovanka Broz se prvi put pojavila u javnosti 19. septembra 1952. godine kada je u posetu Jugoslaviji stigao britanski ministar vanjskih poslova Entoni Idn (Anthony Eden) i od tada pa sve do danas nije prestala da bude predmet interesovanja javnosti'', podsjeća Panić.

Uspomene i sjećanja

Budući da je kolekcija vrlo heterogena, osvrnuli su se na brojne aspekte života u Jugoslaviji, kao i na priče o uspomenama Jovanke Broz.

''Kroz portrete smo ispratili priču o njenim raznolikim identitetima, a kroz rekreaciju prostora vile osvrnuli smo se na predmete, situacije i ljude koji su joj, kao svojevrsni suveniri, vraćali sećanja na život sa Titom. Radna soba pozicionira njen javni angažman i ulogu koju je imala u socijalističkoj Jugoslaviji, dok spavaća soba govori o najintimnijim delovima njenog bića. Taj sudar privatnog i javnog, kolektivnog i ličnog otvorilo je brojna pitanja o životu i ulozi prve dame socijalističke Jugoslavije, koji će tek biti predmet brojnih istraživanja. Ova izložba otkriva tek delić jedne velike priče i pruža mogućnost publici da prvi put zavire u intiman svet Brozovih i vide slike koje do sada nisu bile izlagane'', podsjeća Jovanović.

Izvor: Internet / Jovanka Broz

Kao povjesničari umjetnosti, najviše su se borili, priznaje Panić, da razumiju sva djela i kolekciju kao takvu jer okolnosti koje su Jovanku Broz zadesile poslije Titove smrti nisu bile predmetom njihovog interesa.

''Dva života''

''Tek u onolikoj mjeri koliko su se ticale samih predmeta koje je uspela da prenese iz Rezidenciju u drugu kuću. Nedostatak pouzadnih informacija i medijska prezasićenost ovom temom znatno su otežavali razumevanje ove faze Jovankinog života, ali to je svakako pitanje i posao za istoričare. Mi smo predmete koje je prenela u 'drugi život' posle Tita shvatili kao kolekciju uspomena koja joj je pomagala da u tim trenucima makar na kratko osvoji vreme koje je smatrala izgubljenim'', dodaje Panić.

O Jovanki Broz, njenom životu, političkoj i javnoj ulozi u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji, nije se pisalo mnogo, tvrdi Jovanović, te citira Ivanu Pantelić, autoricu jedine znanstvene monografije „Uspon i pad 'prve drugarice Jugoslavije'“ o Jovanki Broz koja se bavi odnosom javnosti prema njoj, a u kojoj stoji:“Simbol, dok je bila živa, Jovanka Broz je ubrzo posle smrti postala deo velikog mozaika kolektivne slike o prošlosti i ništa više od toga.”

Oda jednoj epohi

''Ova izložba najpre govori o jednoj univerzalnoj temi – sećanju i zaboravljanju kao sastavnim delovima našeg života. Ona nije ni monografska, ni istorijska, niti se bavi pričom o jednoj ličnosti. Ona je znatno obuhvatnija, ima tematski karakter, i njen cilj je da kroz priču o uspomenama jedne prve dame rekreirana kulturni i društveni prostor bivše Jugoslavije, a najpre ispriča priču o ličnim, umetničkim predmetima koji često čine kulise našeg života, a koje za nas imaju emotivni značaj, daleko vredniji od onog materijalnog. Pokrenuti brojna sećanja posetilaca kroz predmete iz doma žene koja je bila simbol jedne epohe i kroz to izgraditi odnos prema ličnim uspomenama i jednom vremenu cilj je ove izložbe'', zaključuje Nikola Jovanović, kustos Galerije Matice Srpske i jedan od autora izložbe.

Imaginarni muzej sjećanja

Nekadašnja prva dama Jugoslavija više od trideset godina boravila je u svojevrsnom kabinetu uspomena koju je kao vremensku kapsulu prenijela iz jednog okruženja u drugu, iz jednog života u drugi, pokušavajući imitirati ambijent i atmosferu predsjedničke Rezidencije u kojoj je živjela s Titom. Ova izložba zapravo predstavljan njen vlastiti imaginarni muzej sjećanja kroz koji se mogu rekonstruirati dijelovi i faze njenog života – od ličke partizanke, prve dame Jugoslavije, do žene koju su nepravedno smjestili u kućnu izolaciju i građanke Jovanke koja je umirala sama živeći u uvjetima nedostojnim čovjeka.

 

Kopirati
Drag cursor here to close