Martinović za Bljesak: Berba u Hercegovini uranila mjesec i pol, vina imaju i do 15 posto alkohola
Berba u Hercegovini više ne počinje kada je nekad počinjala, grožđe sazrijeva ranije, vina imaju više alkohola, a vinogradi bez navodnjavanja sve teže podnose ljetne ekstreme. Promjene koje su se prije primjećivale iz godine u godinu sada su postale dovoljno izražene da mijenjaju i samu proizvodnju vina.
Enolog Josip Martinović za Bljesak.info govori o tome kako klimatske promjene već utječu na žilavku i blatinu, zašto se berba pomaknula gotovo mjesec i pol u odnosu na razdoblje prije dvadesetak godina te zašto će vinogradari ubuduće morati pažljivije birati sorte, položaje vinograda i sustave navodnjavanja.
Nekad svježija vina, danas s više alkohola
Jedna od najočitijih posljedica klimatskih promjena u hercegovačkom vinogradarstvu više nije samo raniji početak berbe, nego i promjena samog karaktera vina.
Martinović je za Bljesak.info kazao kako će vinogradari u budućnosti morati razmišljati i o sortama koje bolje podnose visoke temperature, sušu i sve ekstremnije uvjete.
"Mijenja se karakter vina i morat ćemo razmišljati o nekim novim sortama. Svi želimo zadržati autohtonost, ali kada je riječ o internacionalnim sortama, treba birati one koje bolje podnose visoke temperature, sušu i općenito ekstremnije uvjete", pojasnio je.
Promjene su, kaže, već jasno vidljive kod tradicionalnih hercegovačkih sorti, osobito žilavke i blatine.
"Žilavka je nekada davala svježija i mineralna vina s višim kiselinama, dok su danas vina kompleksnija i imaju znatno više alkohola. U bijelim vinima danas nerijetko susrećemo više od 14 posto alkohola, što je ranije bilo gotovo nezamislivo", pojasnio je.
Sličan trend, dodaje, primjetan je i kod blatine.
"Ako se vratimo 25 ili 30 godina unatrag, oko 90 posto etiketa blatine na tržištu imalo je između 12 i 12,5 posto alkohola. Danas su blatine uglavnom iznad 13 posto, a nerijetko dosežu i 15 posto. Takve vrijednosti prije gotovo da nismo mogli vidjeti na etiketama", rekao je Martinović.
Berba sve ranija
Josip Martinović za Bljesak.info otkrio je kako napreduje ovogodišnja berba grožđa na području Hercegovine te kada se očekuje početak berbe pojedinih sorti.
"U Mostaru smo prije 16 dana krenuli s berbom chardonnaya, koji je ovdje najranija bijela sorta. Što se tiče ostalih bijelih sorti, berbu smo završili u srijedu, 26. kolovoza, dok je žilavka krenula u ponedjeljak. Sada slijede crne sorte. U Brotnju berba kreće u petak, 28. kolovoza, a očekujemo da će do kraja idućeg tjedna biti završene bijele sorte, nakon čega počinje berba crnih sorti", kazao je Martinović.
Govoreći o ovogodišnjim uvjetima u vinogradima, Martinović je istaknuo kako područje Mostara i Brotnja nije bilo značajnije pogođeno elementarnim nepogodama, za razliku od Ljubuškog gdje je zabilježena tuča. Ipak, najveća promjena se vidi u sve ranijem početku berbe.
"Ako gledamo višegodišnji prosjek posljednjih 20 godina, berba je danas ranija gotovo mjesec i pol. Ako gledamo posljednjih deset godina, kada su klimatske promjene već počele značajnije pomicati datum berbe, ove godine krenuli smo otprilike sedam do deset dana ranije od tog prosjeka", kazao je Martinović.
-webp-wm.webp)
Prisjetio se kako su nekada u Hercegovini uobičajeni termini početka berbe bili između 15. i 20. rujna, dok se posljednjih godina taj datum znatno pomaknuo.
"Danas su normalni termini već oko 15. kolovoza. Ove godine s nekim ranim bijelim sortama krenuli smo 5. kolovoza, što je gotovo mjesec i pol ranije u odnosu na razdoblje od prije dvadesetak godina. To nije slučaj samo kod nas. Cijela Europa i sjeverna hemisfera imaju ranije berbe, u nekim područjima i za oko mjesec dana. Promjene su vidljive i na južnoj hemisferi, iako nisu toliko izražene", pojasnio je.
Vinogradi neće opstati bez navodnjavanja
Govoreći o utjecaju suše na ovogodišnji urod, Martinović ističe da je većina vinograda pod sustavima za navodnjavanje, ali da su posljedice ipak vidljive.
"Većina naših vinograda ima sustave za navodnjavanje, međutim i ondje gdje su oni postojali bilo je nešto manje vode zbog redukcija i potrebe za štednjom. Zbog toga smo morali smanjiti navodnjavanje. Gdje god u vinogradu nije bilo dovoljno vode, prinos će biti nešto niži jer je loza jednostavno patila i neće dati maksimalne rezultate. Što se kvalitete tiče, ona je jako dobra, ali prinos je smanjen", kazao je Martinović za Bljesak.info.
Kada je riječ o otpornosti pojedinih sorti na sušu, Martinović izdvaja žilavku kao sortu koja se najbolje nosi s nedostatkom vode i visokim temperaturama.
"Daleko je najotpornija žilavka. Postoje različita tumačenja podrijetla njezina imena, a jedno je da ga je dobila upravo zbog svoje žilavosti. Drugi smatraju da naziv dolazi od finih žilica koje se vide tijekom zriobe. U svakom slučaju, riječ je o sorti koja vrlo dobro podnosi sušna razdoblja", kazao je Martinović za Bljesak.info.
Govoreći o prilagodbi vinogradarstva sve izraženijim sušnim razdobljima, Martinović smatra da bi jedan od prioriteta trebalo biti sustavno rješavanje navodnjavanja.
"Nemamo precizne statističke podatke, ali poražavajuće je koliko je vinograda zapravo obuhvaćeno sustavima za navodnjavanje. Problem je i u tome što infrastruktura nije riješena, pa ni ondje gdje su sustavi postavljeni nemamo uvijek dovoljne količine vode. Već sam nekoliko puta govorio da se poticaji ne bi trebali koristiti samo pojedinačno, nego i na široj razini kako bi se riješile ključne infrastrukturne stvari, među kojima je upravo navodnjavanje", kazao je Martinović.
Martinović upozorava da će bez takvih ulaganja dugoročni opstanak velikog dijela vinograda biti upitan.
"U budućnosti će, usuđujem se reći, više od 80 posto vinograda teško moći opstati bez sustava za navodnjavanje", zaključio je.
-webp-wm.webp)
