Glamočki krumpir želi veći tržišni iskorak

Proizvođači glamočkog krumpira ove godine očekuju manji urod zbog suše, no unatoč vremenskim nepogodama i izazovima u prilagodbi tržištu, udruga „Glamočki krompir“ nastavlja širenje proizvodnje, modernizaciju pakiranja i rad na europskoj zaštiti podrijetla.

''Prošle godine proizveli smo oko 2.000 tona krumpira. Ova godina bila je izrazito sušna, ali dok vađenje krumpira ne uđe u ozbiljniju fazu, teško je govoriti o količinama. Procjene su da će ove godine urod biti manji, a koliko manji, tek ćemo vidjeti'', kazao je Šolak za Fenu.

Udruga „Glamočki krompir“ trenutačno okuplja 56 registriranih proizvođača, a površine obuhvaćene zajedničkim standardom proizvodnje povećane su s 52 hektara u prvoj godini na 76 hektara prošle godine, dok podaci za ovu godinu još nisu zaključeni.

Prostor za širenje

Šolak navodi kako na području Glamoča postoji znatno veći prostor za širenje proizvodnje. Prema njegovoj procjeni, u povoljnim uvjetima moglo bi se organizirati oko 150 do 200 hektara proizvodnje, dok bi potencijal Glamočkog polja u najoptimističnijoj varijanti mogao dosegnuti oko 400 hektara.

Glamočki krumpir već je prisutan na tržištu, a proizvođači sada nastoje proširiti njegov plasman prema velikim trgovačkim lancima. Interes za suradnju postoji, no takvi sustavi, pojašnjava Šolak, traže veće i stabilnije količine, ujednačenu kvalitetu te pakiranja prilagođena današnjim kupcima.

Dok se krumpir u Glamoču tradicionalno uglavnom pakira u vreće od deset kilograma, veliki trgovci sve više traže manja pakiranja, što od proizvođača zahtijeva dodatna ulaganja u opremu za selekciju, kalibriranje, čišćenje i pakiranje krumpira.

''Angažirali smo konzultantsku kuću koja nam je izradila plan pogona za selekciju i pakiranje krumpira. Trenutačno smo otvoreni za partnerstva jer je riječ o investiciji koja je za nas prilično velika. Razgovaramo i o mogućnosti ugovorene proizvodnje i otkupa, ali za takav model potrebno je urediti unutarnju organizaciju proizvođača te osigurati da se dogovorene količine i uvjeti doista poštuju'', kazao je Šolak.

Zaštita proizvoda i kontrola podrijetla

Glamočki krumpir zaštićen je oznakom geografskog podrijetla, a naknadno je zaštićen i žig. Prema Šolakovim riječima, sljedeći korak trebala bi biti međunarodna, odnosno europska verifikacija.

Zaštita je proizvođačima otvorila vrata prema različitim projektima, među kojima ima i međunarodnih, ali je istodobno potaknula potrebo za postupno ujednačavanje proizvodnje i uvođenje jasnijih standarda. Kupci, pojašnjava Šolak, traže određene kriterije kvalitete, zbog čega je udruga uspostavilo sustav kontrole.

Važan dio sustava je i sljedivost proizvoda. Glamočki krumpir označen je etiketom, QR kodom i hologramskom trakom, a skeniranjem oznake moguće je doći do podataka o proizvođaču, količini i površini na kojoj je proizveden.

Uvođenje strožih pravila, međutim, donijelo je i određene izazove.

Šolak navodi kako dio proizvođača još uvijek teško prihvaća nove procedure i način rada, a zabilježeni su i slučajevi lažne dokumentacije. Zbog toga su, kaže, u postupke uključeni odvjetnik i nadležna inspekcijska tijela.

Poboljšanje sadnog materijala

Paralelno s tržišnim razvojem, udruga „Glamočki krompir“ radi i na poboljšanju kvalitete sadnog materijala. U suradnji s institucijama iz Banje Luke prošle jeseni pokrenut je postupak čišćenja sadnog materijala od virusa, nakon čega je razvijan in vitro metodom, a ove godine očekuju prve gomolje.

''Kada se spomenu genetički resursi, ljudi često odmah pomisle na GMO, ali ovdje nije riječ o tome, nego o banci sjemena i tehnološkom postupku čišćenja sadnog materijala od virusa. Očekujemo da će taj proces dovesti do veće produktivnosti i bolje kvalitete krumpira'', rekao je Šolak.

Kontrola kvalitete provodi se i kroz laboratorijske analize.

Prema Šolakovim riječima, Tehnološki fakultet u Banjoj Luci radi kemijske analize, dok Agromediteranski zavod u Mostaru provodi bakteriološke analize i provjere otpornosti na viruse. Takva kontrola i dokumentacija važni su i za eventualni budući plasman proizvoda izvan Bosne i Hercegovine.