Plaće

Koje su prosječne zarade u državama bivše SFRJ - što mislite tko prednjači?

Slovenija prednjači po visini neto prosječne zarade od skoro 1,48 tisuća eura, dok je prosječna bruto 2,32 tisuće.
Gospodarstvo / Novac | 01. 04. 2024. u 09:48 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slovenija je prema visini prosječne neto zarade prva među bivšim republikama SFRJ. Bosna i Hercegovina je , a Sjeverna Makedonija posljednja.

Hrvatska je na drugom mjestu, dok je Srbija na četvrtom, prenosi Biznis.rs.

Slovenija prednjači po visini neto prosječne zarade od skoro 1,48 tisuća eura, dok je prosječna bruto 2,32 tisuće.

Najveće plaće

Ti podaci ukazuju na pad u usporedbi s prosincom prošle godine. U odnosu na prošlogodišnji siječanj su porasle.

Najveće zarade zabilježene su u sektoru snabdijevanja električnom energijom i plinom. Najniže su u ugostiteljstvu.

Slovenija, članica Europske unije, pokazuje stabilan ekonomski razvoj, što utječe na zarade u različitim sektorima.

IT sektor nastavlja da raste. Prosječna neto plaća u toj industriji je između 1,8 tisuća i 2,2 tisuće eura.

Zarade u zdravstvu kreću se između 1,2 tisuće i 1,5 tisuća eura, a u prosvjeti od tisuću do 1,3 tisuće eura.

Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu je 900 do 1,1 tisuću eura.

Hrvatska, kao još jedna zemlja članica EU, na drugom je mjestu po visini prosječne zarade od 1,24 tisuće eura neto mjesečno, odnosno 1,69 tisuća bruto.

Najviše plaće zabilježene su u sektoru avio prijevoza, dok su najniže u industriji proizvodnje odjeće, prenosi Regulated Unidet Europe.

Prednjači IT sektor

Kao i u Sloveniji, najveće zarade u Hrvatskoj imaju zaposleni u IT sektoru, oko 1,8 tisuća eura neto u prosjeku.

Prosječna zarada u proizvodnji je oko 1,1 tisuću eura mjesečno, u zdravstvu i obrazovanju od tisuću do 1.200 eura neto, a u poljoprivredi oko 900 eura.

Prosječne plaće u turizmu i ugostiteljstvu su oko tisuću eura.

Crna Gora je u prošloj godini nastavila da jača ekonomiju nastojeći da ubrza razvoj ključnih sektora i da privuče strane investicije. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori dostigla je 819 eura, dok je bruto 1,02 tisuće.

Prosječna zarada je u poređenju s prosincom porasla, dok je u odnosu na januar prošle godine značajno skočila.

Turizam i ugostiteljstvo, kao jedan od vodećih sektora crnogorske privrede, nude prosječnu neto zaradu od oko 800 eura tijekom ljetne sezone

IT sektor u Crnoj Gori nudi zarade od oko tisuću eura. U zdravstvu i obrazovanju plaće od 600 do 700 eura. Plaće u sektoru poljoprivrede kreću se oko 500 eura, a u građevinarstvu 700.

U Srbiji prosječna neto plaća iznosi 817,7 eura.

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini nastavila s ekonomskim oporavkom i razvojnim naporima, suočavajući se s izazovima i mogućnostima na putu poboljšanja životnog standarda. Prosječna neto zarada u BiH u januaru je bila 679 eura.

U usproedbi s istim periodom prošle godine, prosječne zarade su porasle.

Uz rastuću potražnju za digitalnim tehnologijama, IT sektor u BiH pokazuje brz razvoj. Prosječna mjesečna plaća u toj oblasti je oko 1,5 tisuća eura neto.

Kakvo je stanje u EU?

U tradicionalno jakoj prerađivačkoj industriji, prosječne zarade su oko 900 eura. U građevinskom sektoru, koji je u ekspanziji, iznose oko 1.000.

Mjesečna zarada na Kosovu u prosincu 2023. godine iznosila je oko 675 eura.

Sjeverna Makedonija nalazi se na posljednjem mjestu s prosječnom mjesečnom neto zaradom od 643 eura. Bruto zarada bila je 960 eura.

I u Sjevernoj Makedoniji najbolje plaće su u IT sektoru, 800 do tisuću eura neto.

Istovremeno, prosječne zarade u poljoprivredi su od 300 do 400 eura, a u obrazovanju i zdravstvu od 400 do 500 eura.

Kada je riječ o zemljama EU, prosječne zarade su najviše u Danskoj, a najniže u Bugarskoj.

Prema podacima LPG iz Bugarske, prosječna bruto mjesečna plaća u Sofiji je oko 1,4 tisuće eura, što rezultira neto zaradom od oko tisuću eura. U ostatku Bugarske bruto plata je oko tisuću eura.

Prosječna mjesečna neto zarada u Danskoj iznosi 4,15 tisuća eura, dok je bruto 6,09 tisuća. Te brojke odražavaju visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda u Danskoj.

Kopirati
Drag cursor here to close