Pismo komore

Srljanje u pravnu nesigurnost 

Svijest o posljedicama pravnog rezoniranja je dio srži procesa konkludiranja i odlučivanja.
Gospodarstvo / Flash | 06. 02. 2023. u 07:23 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Notari su nesporno ovlašteni da vrše sačinjavanje javnih isprava o ugovorima o prometu nepokretnosti i to nitko ne dovodi u pitanje niti jednom odlukom'', navodi se u pismu Notarske komore Federacije BiH.

Pismo prenosimo u cijelosti:

''U javnom prostoru BiH već decenijama svjedočimo šumu u komunikaciji oko stručnih tema važnih za pravni poredak, što nerijetko uzrokuju dijametralni stavovi „predstavnika struke“. Još kada u društvu (krhke demokratske pravne svijesti), arena za iznošenje upitnih pravnih zaključaka i argumenata, postane javni prostor, mogućnost racionalnog, pravno utemeljenog i objektivnog zaključivanja biva svedena na mogućnost statističke greške, a emotivni nagoni postanu vodilja oblikovanja stavova.

Posljedice: Odluke građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

Općinski sud u Sarajevu je krajem 2022. godine predložio rješavanje spornog pravnog pitanja Vrhovnom sudu F BiH. Naime, u konkretnom sporu od strane zainteresiranih fizičkih lica podnesen je zahtjev Općinskom sudu kojim je tražen upis predbilježbe kupoprodajnog ugovora u izvadak knjige položenih ugovora. Ugovor je sačinio advokat, a zaključili su ga fizička lica, te su ugovor potpisali i ovjerili u Općini.

Konkretan upit, tj. sporno pravno pitanje je glasilo: da li potpisi ugovarača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama uopće moraju biti ovjereni, i ako da, po kojem propisu?  

Nadalje, ukoliko bi se primijenile odredbe Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa, a s obzirom na formulaciju stavova 1. i 2. čl. 2. sljedeće pitanje glasi:

„Da li to podrazumijeva tzv. nadovjeru (općinski organ uprave i osnovni sud) ili je dovoljno da ovjeru izvrši jedan od ova dva?“

Relevantne činjenice koje je Vrhovni sud F BiH cijenio

Sporno pitanje je proizašlo iz situacije pravnog ćorsokaka u kojem se pronašao pravni sustav, kao posljedica odluka Ustavnog suda F BiH u predmetima U-15/10 i U-22/16 kada su proglašene neustavnim pojedine odredbe Zakona o stvarnim pravima i Zakona o notarima. Predmetnim odlukama Ustavnog  suda F BiH je obavezao F BiH da u određenom roku uskladi propise tj. izmjeni i dopuni predmetne Zakone, ali po tim odlukama nije postupljeno.

Očit primjer posljedice izostanka funkcioniranja pravnog sustava, i popratni ad hoc recepti improviziranja za korigiranje izostanka državničke svijesti nadležnih tijela vlasti za uvođenje jasnog normativnog okvira.

Shvaćanje Vrhovnog suda F BiH

Vrhovni sud F BiH ističe sljedeće u pravnom obrazloženju shvaćanje: od momenta objave presude U-22/16 Ustavnog suda F BiH više ne postoji obaveza sačinjavanja pravnih poslova u vidu notarski obrađene isprave.

Prema stavu Vrhovnog suda FBiH da zbog ukidanja pravnih normi o formi notarskog akta, važeća je primjena pravila obligacijskog prava koja se temelji na principu slobode forme ugovora, pa stranke biraju formu u kojoj će zaključiti ugovor. Dakle, ugovor o prenosu prava na nekretninama ugovarači moraju zaključiti u pismenoj formi, a zbog pravne sigurnosti i eventualnih pravnih posljedica, svoje potpise moraju ovjeriti kod notara ili kod suda.

Vrhovni sud F BiH ističe sljedeće u pravnom obrazloženju shvaćanje: od momenta objave presude U-22/16 Ustavnog suda F BiH više ne postoji obaveza sačinjavanja pravnih poslova u vidu notarski obrađene isprave.

Svijest o posljedicama pravnog rezoniranja je dio srži procesa konkludiranja i odlučivanja. Kakvi će biti efekti mog odlučivanja, to je valjda osnovno pitanje svakog logičkog procesa?!

Podsjećanja radi, sporno pravno pitanje u ovom predmetu je glasilo: „da li potpisi ugovarača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama uopće moraju biti ovjereni, i ako da, po kojem propisu? Pravno shvaćanje Vrhovnog suda F BiH: potpisi ugovarača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama moraju biti ovjereni bilo od strane notara, bilo od strane suda kao uvjet punovažnosti za upis u zemljišne knjige. Vezano pitanje: a gdje to piše?

Konkretno, očito se izražava manje interesa u određivanju šta je ustavno [zakonito] nego u činjenju argumenata za koje se vjeruje da će pomoći društvenim pokretima koji se favoriziraju da ostvare željene ustavne [zakonske] ciljeve.

Naizgled bezazlena konstatacija da potpisi ugovarača moraju biti ovjereni bilo od strane notara, bilo od strane suda kao uvjet punovažnosti za upis u zemljišne knjige, Vrhovni sud F BiH neupitno zauzima stanovište koje ide korak dalje od spornog pravnog pitanja, jer definira ovlaštene osobe [profesije/službe] za preuzimanje uloge ovjere. Ništa tu ne bi bilo sporno, da za to postoji konkretan pravni osnov, čak bi bilo i pohvalno jer bi se time otklonile eventualne nedoumice u primjeni shvaćanja. Ipak, ključno je pitanje: a gdje to piše? Stručnim terminom iz predmeta upita Općinskog suda: po kojem propisu?

Šta sada ostaje upitno? Kao prvo, pravno shvaćanje Vrhovnog suda F BiH ne nudi niti jednu jedinu rečenicu o obrazloženju pravne sigurnosti i pravnim posljedicama na koje se poziva, a treba li to uopće naglašavati stav Evropskog suda za ljudska prava u kontekstu čl. 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda „da je integralni dio prava na pravično suđenje pravo na obrazloženu odluku koja podrazumijeva da sud u obrazloženju odluke mora dati razloge koji su argumentirani kao osnov donošenja odluke, jer sve ostalo ostavlja prostor za zaključak o arbitrarnom postupanju“.

Notari su nesporno ovlašteni da vrše sačinjavanje javnih isprava o ugovorima o prometu nepokretnosti i to nitko ne dovodi u pitanje niti jednom odlukom, pa niti ovim pravnim shvaćanjem. Prema tome, jedino što je sigurno u sistemu u kojem mnogi subjekti ulažu napore da se sve dovede u pitanje, jeste da notari imaju nesporno, krajnje neupitno eksplicitno na Zakonu ustanovljeno ovlaštenje da sačinjavaju javne isprave o ugovorima o prenosu prava na nekretninama.

A šta je upitno? Sve ostalo ne samo da je upitno, već je kao što se u prethodnom dijelu eksplicitno izložilo je neupitno bez eksplicitnog zakonskog osnova.

Na samom kraju ukazujemo da stručna diskusija ili elaborat o modelu notarijata je pitanje koje nije van domašaja arugmentativnog okvira, ali pravna improvizacija naprečac uvođenja novih ovlaštenja profesijama bez odluke grane vlasti (zakonodavne vlasti) koja jedina ima ovlaštenje za takvo djelovanje nije pobjeda pravne države, već je upravo rad u korist vlastite štete društva koje ima aspiracije da bude društvo u kojem vladaju zakoni i pravo'', navodi se u pismu Notarske komore Federacije BiH.

Kopirati
Drag cursor here to close