Kad su u pitanju velike riječi diskonter Lidl nikad nije bio suzdržan: ''Najveće sniženje cijena svih vremena'', najavio je ovih dana vodeći trgovački lanac na njemačkom tržištu te trajno snizio cijene za 500 artikala. Zobene pahuljice, camembert ili voćni jogurt: cijene trebale bi pasti i do 35 posto, ovisno o regiji.
Glavni konkurent, diskonter Aldi odmah je reagirao i obećao da će znatno pojeftiniti čak 1.000 proizvoda. Ni Edeka i REWE ne žele zaostajati u svojim diskontnim lancima Netto i Penny.
Hrana i dalje preskupa
No sve to što zvuči velikodušno, tek je kap u moru. Jer dok ukupna inflacija u zoni eura osjetno pada već mjesecima – u travnju je bila 2,2%, u svibnju još samo 1,9 posto – cijene hrane i dalje bujaju: mlijeko, suhomesnati proizvodi i čokolada i dalje su sve skuplji.
Prema podacima Eurostata u tom je segmentu inflacija iznad tri posto, a još je gore za voće i povrće, ribu, meso i perad: stopa je inflacije čak i iznad četiri posto – više nego trostruko u odnosu na siječanj. U posljednjih pet godina cijene hrane porasle su za 30 posto. To za mnoge, osobito za obitelji, postaje ozbiljan problem, tim više ako se žele hraniti zdravo i uravnoteženo, piše DW.
Malo nade da će biti bolje
Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip R. Lane na ovom području ne vidi nikakav zaokret nabolje. Razlozi su vremenske nepogode, loši prinosi i sve češća praksa tvrtki da cijene podižu više nego što bi bilo nužno.
''Kad cijene sirovina rastu, poduzeća ih brzo prenose na kupce'', kaže Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING banke, za javni servis ARD. ''Ali kad cijene sirovina padnu, onda im veoma teško pada sniziti i vlastitu cijenu. ''
Ne čudi stoga što građani pesimistično gledaju u budućnost. Njihova očekivanja kolika će biti inflacija u zoni eura zapravo su još više pesimistična. Prema najnovijem istraživanju ECB-a, potrošači očekuju da će inflacija u sljedećih 12 mjeseci iznositi 3,1 posto. To je najviša razina u više od godinu dana.
Na to utječu i visoke cijene obrtnika i pružatelja usluga. U sektoru usluga inflacija se mjesecima nije pomicala s oko četiri posto. Sad je pala na 3,2 posto – ali to je i dalje previše.
'Glasna pljuska' za ECB
Za ECB to je bolan udarac. Jer kad inflacijska očekivanja rastu, to je uvijek znak nepovjerenja u Europsku središnju banku. Taj je trend prisutan već neko vrijeme, premda predsjednica ECB-a Christine Lagarde uporno najavljuje da će „slomiti inflaciju".
Činjenica je da sve više ljudi u to ne vjeruje, što postaje ozbiljan problem za ECB. „Ne smije se zaboraviti da su građani prije nekoliko mjeseci još uvijek bili suočeni s inflacijom većom od deset posto“, kaže Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke. „To je bio šok. Oko trećine stanovništva nema ušteđevinu i živi jedva spajajući kraj s krajem do sljedeće plaće – ti ljudi strahuju da bi se mogle ponoviti eksplozije cijena."
U ECB-u bi sad trebala biti proglašena uzbuna. Jer dobro je poznato kako inflacijska očekivanja građana nisu apstraktan pojam, nego prečesto postaju stvarnost. Kad poduzeća znaju da kupci očekuju višu inflaciju, neće se ustručavati podizati cijene.
Hrvatska među najgorima
Unatoč opravdanoj kritici i zabrinutosti, valja reći i to da je ukupna inflacija potrošačkih cijena, sa svim robama i uslugama, uistinu znatno pala.
Još prije nekoliko mjeseci nitko nije očekivao da će stopa inflacije tako brzo pasti na 1,9 posto. U nekim državama članicama pad je gotovo nevjerojatan: u Francuskoj inflacija iznosi tek 0,6 posto, na Cipru 0,4 posto, a u Irskoj 1,4 posto.
Ipak, ima i suprotnih primjera: u Hrvatskoj, Estoniji i Slovačkoj inflacija je i dalje viša od četiri posto. U Njemačkoj je, prema europskoj metodologiji, na 2,1 posto – dakle malo iznad prosjeka zone eura.
Razloge za ovako povoljan razvoj, prema kritičarima, ne treba tražiti u naporima ECB-a, nego prije u sretnim okolnostima: cijene energije i mnogih sirovina znatno su pale. Time su pali i troškovi za gorivo i loživo ulje.
Od toga posebno ima korist njemačka industrija koja tradicionalno ima velike potrebe za energentima i sirovinama. U travnju su uvozne cijene u Njemačkoj pale za 1,7 posto – najviše od doba pandemije. Mnoge tvrtke sada ponovno mogu jeftinije proizvoditi. Neki proizvodi – poput elektronike ili perilica rublja – opet su postali dostupniji po nižoj cijeni.
Veća zasluga Trumpa nego ECB-a
Taj bi se trend mogao i nastaviti: jeftina kineska roba koja se više ne može prodavati u SAD-u zbog Trumpovih carina mogla bi preplaviti europsko tržište. „Još to ne vidimo", kaže glavni ekonomist ING-a Carsten Brzeski, „ali taj bi se razvoj mogao uskoro odraziti na inflaciju."
Sve to je otvorilo prostor Europskoj središnjoj banci da dodatno snizi eskontnu stopu i time potakne gospodarstvo. Na sjednici Vijeća ECB-a ovog četvrtka je kamata smanjena za još četvrtinu postotka na 2% i to je već osmo smanjenje kamatne stope od kako je prije otprilike godinu dana započelo spuštanje.
Unatoč pozitivnom ukupnom razvoju ECB i dalje ima puno posla: tek kad cijene u supermarketima, kod pekara te na tržnicama znatnije padnu i kad to ljudi osjete, moglo bi se obnoviti povjerenje u središnju banku. A to bi za ECB mogao biti još dug i trnovit put – čak i ako mu diskonteri u međuvremenu daju malo vjetra u leđa.
