Pitanje stare devizne štednje kod „Ljubljanske banke“ d.d. Ljubljana (LB) multilateralna je stvar koja se tiče svih država nasljednica bivše SFRJ i kao takvo trenutno je predmet rješavanja pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbouru po tužbama koje su podnijeli građani, izjavio je za Fenu pomoćnik ministra financija BiH u Sektoru za provedbu sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom BiH Zenit Kelić.
Slovenci su, po njegovim riječima, godinama neisplaćenu štednju Ljubljanske banke tretirali kao sukcesijski problem, a što je hrvatska strana redovno odbijala, sve do iznenadnog dogovora dviju vlada da problem ponovno riješi Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu.
„O aktualnim pregovorima između Republike Slovenije i Republike Hrvatske Bosna i Hercegovina je upoznata, ali ne i direktno uključena u njih“, kazao je Kelić.
Podsjeća da su se pregovori između zemalja nasljednica u vezi s garancijama bivše SFRJ ili njezine NBJ za štednju u čvrstoj valuti položenu kod komercijalnih banka ili neke od
njezinih podružnica u bilo kojoj državi nasljednici (stara devizna štednja) odvijali pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu, a završeni su bez dogovora o tom pitanju.
„Banka za međunarodna poravnanja bila je posrednik između predstavnika država nasljednica bivše SFRJ u pronalaženju rješenja za isplatu stare devizne štednje građanima koja je deponirana u podružnicama banaka koje su poslovale u drugim bivšim republikama u kojoj je sjedište matične banke - pravnog subjekta“, dodao je Kelić.
Nakon održana četiri sastanka nije postignut nikakav napredak u pregovorima u pronalaženju prihvatljivog rješenja za staru deviznu štednju građana deponirana u podružnicama koje su poslovale na teritoriju drugih bivših republika izvan sjedišta matične banke.
Predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije zastupali su stajalište da sredstva za isplatu deponirane devizne štednje građana u podružnicama koje su poslovale na teritoriju drugih bivših republika, izvan republike u kojoj je sjedište matične banke, trebaju osigurati matične banke i država nasljednica u kojoj je sjedište matične banke, dakle po načelu pravnog legaliteta, podsjetio je Kelić.
„Štediše iz Bosne i Hercegovine potražuju od LB d.d. Ljubljana iznos od 248,8 milijuna DM, bez pripadajuće kamate“, dodao je Kelić.
Nakon zastoja u rješavanju tužbi podnesenih od građana, slovenski sudovi su počeli rješavati ovakve predmete, tako da imamo presuda u korist bh. štediša po pitanju stare devizne štednje, na osnovu kojih je LB d.d Ljubljana proglašena odgovornom jer se radilo o privatno-pravnom odnosu između banke i štediše.
Međutim, ove presude ne mogu se izvršiti jer LB d.d. Ljubljana tvrdi da nema imovine iz koje bi se namirila potraživanja velikog broja štediša.
„Naime, LB d.d Ljubljana je Ustavnim zakonom iz 1994. godine sve svoje nekretnine prenijela u vlasništvo Nove ljubljanske banke (NLB), bez obzira na čijem teritoriju se one nalaze. Dakle, iako su ove presude konačne, one se ne mogu izvršiti“, pojasnio je Kelić.
Pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu u tijeku je rješavanje velikog broja aplikacija podnesenih od deviznih štediša, a jedna od takvih je i aplikacija "Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine i ostalih (zemalja nasljednica bivše SFRJ)", koja se odnosi na povredu prava jer svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na neometano uživanje svoje imovine, kako je to predviđeno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Kelić navodi da je u tijeku donošenje odluke o osnovanosti (meritum) predmetne aplikacije, a ukoliko ona bude donesena predstavljat će temeljna osnova za uvođenje općeg postupka kroz koji bi se problem riješio u odnosu na sve slične predmete koji su u tijeku.
„Prema tome, Bosna i Hercegovina će pričekati odluku Europskog suda za ljudska prava, te bilo kakvi pregovori u ovom momentu nisu prihvatljivi s obzirom na to da se donošenje presude suda očekuje do kraja ove godine“, zaključio je Kelić.
