Putujete automobilom po Europi? Ova nepisana pravila mogla bi vas iznenaditi

Vozači koji ljeti automobilom kreću na put uglavnom unaprijed provjeravaju ograničenja brzine, cijene cestarina, vinjete i mogućnosti parkiranja. Ipak, znatno rjeđe razmišljaju o prometnom bontonu i nepisanim pravilima koja se razlikuju od zemlje do zemlje.

Bljeskanje dugim svjetlima, kratko trubljenje, podignuta ruka ili uključivanje sva četiri pokazivača smjera mogu značiti zahvalu, upozorenje, pozdrav ili negodovanje. Problem nastaje kada isti znak u dvije države ima potpuno drukčije značenje.

Istraživanje tvrtke carVertical pokazalo je da 47 posto vozača smatra kako nerazumijevanje lokalne prometne kulture može dovesti do opasnih situacija, dok dodatnih 33 posto vjeruje da može prouzročiti rizične situacije. Samo 10,9 posto ispitanika smatra da nepoznavanje takvih običaja ne predstavlja opasnost, a 8,5 posto nije bilo sigurno.

Isti signal, različito značenje

U Rumunjskoj je bljeskanje svjetlima gotovo poseban jezik među vozačima. Može biti upozorenje, pozdrav među vozačima kamiona i taksija, ali i izraz oduševljenja rijetkim ili atraktivnim automobilom. Dugotrajno i agresivno bljeskanje, s druge strane, može biti znak ljutnje prema vozaču koji je nekoga presjekao.

U Ujedinjenom Kraljevstvu bljeskanje dugim svjetlima češće se doživljava kao gesta pristojnosti i suradnje. U finskoj Laponiji isti signal može upozoravati na sobove na cesti.

Slično je i s automobilskom trubom. U većini zemalja koristi se za upozoravanje na neposrednu opasnost, ali u ruralnim dijelovima Hrvatske, Rumunjske i Francuske kratki zvuk može biti prijateljski pozdrav susjedu.

U Španjolskoj vozači trube kada na cesti prepoznaju prijatelje ili članove obitelji, dok se u Francuskoj i Portugalu dolazak pred nečiju kuću ponekad najavljuje trubom umjesto zvonom. Britanski vozači nepotrebno trubljenje uglavnom smatraju agresivnim i nepristojnim ponašanjem.

Prometna komunikacija u sjevernoj Europi općenito je suzdržanija i funkcionalnija, dok su vozači na jugu Europe i Balkanu izražajniji te češće koriste trubu, svjetlosne signale i geste rukama.

Znakovi koje razumije većina europskih vozača

Unatoč razlikama, pojedini su znakovi rašireni u brojnim državama. U Hrvatskoj, Poljskoj, Litvi, Slovačkoj, Češkoj, Rumunjskoj i drugim zemljama srednje i istočne Europe kratko uključivanje sva četiri pokazivača smjera često znači zahvalu drugom vozaču.

Podignuta ruka također se u velikom dijelu Europe razumije kao znak zahvalnosti. Ipak, pojedine geste mogu biti skupe. U Njemačkoj pokazivanje srednjeg prsta drugom vozaču može, bude li prijavljeno, rezultirati novčanom kaznom.

Kolona ukrašenih automobila praćena neprekidnim trubljenjem u Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Litvi i Latviji najčešće znači svadbu i ne smatra se agresivnim ponašanjem.

U Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Rumunjskoj trubljenje se koristi i za izražavanje veselja nakon velikih sportskih događaja ili tijekom javnih prosvjeda.

"Treptanje dugim svjetlima najraširenije je tiho upozorenje na policijske patrole, kamere za mjerenje brzine, prometne nesreće ili prepreke na cesti. Taj se znak koristi gotovo u cijeloj Europi. Međutim, u Italiji je upozoravanje na policiju na taj način zakonom zabranjeno", kazao je Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz carVerticala.

Vozači sigurniji kod kuće nego u inozemstvu

Prema istraživanju, 60 posto ispitanika navodi da dobro poznaje nepisana pravila vožnje u vlastitoj zemlji. Međutim, sigurnost u njihovo poznavanje opada čim prijeđu granicu.

Oko dvije trećine vozača priznaje da se u inozemstvu barem povremeno susretne s prometnim navikama koje ne razumije.

Razlike postoje i u odnosu prema ograničenju brzine. Prema navodima carVerticala, u Belgiji, Češkoj, Slovačkoj, Litvi i Latviji dio vozača zbog blažih kazni i tolerancije radara ima naviku voziti nešto brže od propisanog ograničenja.

U skandinavskim državama čak i manje prekoračenje može donijeti visoku kaznu, pa vozače nakon povratka s putovanja ponekad dočeka policijska obavijest.

Od crne mačke do igre „žuti auto“

Prometnu kulturu ne oblikuju samo zakoni nego i lokalna vjerovanja i svakodnevni rituali. U Hrvatskoj, Italiji i Češkoj još ima vozača koji vjeruju da crna mačka koja prijeđe cestu donosi nesreću.

U Rumunjskoj, Srbiji i Portugalu u automobilima se često drže krunice, križevi i ikone kao simboli zaštite na putovanju.

U Litvi naljepnica javorova lista upozorava druge sudionike u prometu da je za upravljačem početnik. Britanski vozači poznati su po davanju imena svojim automobilima, dok se u Češkoj i Slovačkoj među putnicima još igra igra "žuti auto".

U Italiji pojedini vozači izbjegavaju polazak na put ili preuzimanje novog automobila utorkom i petkom, dok neki vozači u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu zadržavaju dah prolazeći kroz tunel ili pokraj groblja.

Poznavanje lokalnih običaja možda se ne čini jednako važnim kao kupnja vinjete ili provjera ograničenja brzine, ali može spriječiti nesporazume te putovanje učiniti sigurnijim i manje stresnim.

Istraživanje carVerticala provedeno je u lipnju i srpnju 2026. godine na više od 4000 ispitanika iz više od 25 zemalja. Anketa je bila dostupna korisnicima izvješća o povijesti vozila, zbog čega uzorak uglavnom čine osobe zainteresirane za rabljene automobile