Dizel u BiH stigao do 3,99 KM: Što slijedi ako se visoke cijene zadrže?

Kako doznaje Bljesak.info, cijena dizela na pojedinim benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini stigla je do 3,99 KM po litri, čime se gorivo našlo praktično na psihološkoj granici od četiri marke.

Globalni poremećaji na energetskom tržištu i velike oscilacije cijena nafte posljednjih tjedana postupno se prelijevaju i na domaće tržište. Za vozače je posljedica odmah vidljiva na benzinskim crpkama, no dulje zadržavanje ovako visokih cijena moglo bi imati znatno šire posljedice.

Naime, cijena dizela nije samo trošak vlasnika osobnih automobila. Gorivo je jedan od osnovnih troškova cestovnog prijevoza robe i putnika, poljoprivrede, građevinarstva, distribucije i velikog broja drugih gospodarskih djelatnosti.

Gotovo 200 KM za jedan spremnik

Već sama cijena od 3,99 KM pokazuje koliko se situacija promijenila. Za spremnik od 50 litara dizela potrebno je izdvojiti 199,50 KM.

Dio svake litre pritom čine fiksna javna davanja. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, trošarina na dizelsko gorivo iznosi 0,30 KM po litri. Uz nju se naplaćuje i cestarina, dok se na konačnu poreznu osnovicu obračunava PDV.

Trošarina se, za razliku od tržišne cijene goriva, obračunava u fiksnom iznosu po litri. To znači da promjene cijene barela na svjetskom tržištu same po sebi ne mijenjaju iznos trošarine.

Od crpke do trgovine

Problem nastaje ako se visoka cijena goriva zadrži dulje vrijeme.

Prvi povećanje troškova osjećaju cestovni prijevoznici, dostavne i kurirske službe, autobusni i taksi prijevoz te tvrtke koje imaju vlastite vozne parkove.

Nakon toga može početi lančani učinak.

Skuplje gorivo znači skuplji prijevoz robe, a skuplji prijevoz povećava troškove proizvodnje i distribucije. Dio tih troškova poduzeća mogu preuzeti kroz smanjenje vlastitih marži, ali ako visoke cijene potraju, povećava se mogućnost njihova prijenosa na krajnjeg kupca.

Europska središnja banka upravo taj proces opisuje kao neizravni učinak energetskog šoka. Viši troškovi energije i transporta postupno prolaze kroz opskrbni lanac i mogu povećavati cijene proizvoda i usluga koje same po sebi nisu energenti.

Posebno je osjetljiva hrana.

Gorivo je potrebno za poljoprivredne strojeve, prijevoz sirovina i stočne hrane, odlazak proizvoda prema prerađivačima, prijevoz do skladišta te konačnu distribuciju do trgovina. Rast cijena energije tako se može pojaviti na nekoliko različitih mjesta unutar istog prehrambenog lanca.

Sličan pritisak moguć je i kod građevinarstva zbog prijevoza materijala i strojeva, u industriji, trgovini, ugostiteljstvu te drugim djelatnostima koje ovise o prijevozu robe.

Gorivo poskupi brzo, hrana reagira sporije

Koliko bi zbog litre dizela od gotovo četiri marke konkretno mogla poskupjeti određena namirnica nije moguće pouzdano izračunati. Udio prijevoza, energije i goriva razlikuje se od proizvoda do proizvoda, a važni su i marže, ugovori s dobavljačima, zalihe te trajanje poremećaja.

Istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda objavljeno u srpnju ove godine pokazalo je, međutim, zanimljiv obrazac. Analiza međunarodnih i domaćih cijena goriva i hrane pokazala je da se globalni cjenovni šok kod benzina i dizela na domaća tržišta prenosi brže nego kod hrane.

IMF je pronašao i asimetriju u prijenosu cijena: poskupljenja se prema potrošačima u pravilu prenose brže i snažnije nego kasnija pojeftinjenja.

Drugim riječima, pad cijene nafte ne mora značiti da će se sve cijene koje su prethodno povećane zbog energetskog šoka jednako brzo vratiti na staru razinu.

Koliko od litre goriva odlazi državi?

Kod goriva postoji još jedna važna stavka – porezi i posebna davanja. Na litru dizela u BiH plaća se 0,30 KM trošarine i ukupno 0,40 KM cestarine, odnosno 0,70 KM fiksnih davanja po litri, na što se potom obračunava i PDV od 17 posto.

Tako kod litre dizela koja stoji 3,90 KM, na trošarinu, cestarinu i PDV otpada oko 1,27 KM, odnosno približno 32,5 posto konačne maloprodajne cijene.

Kod cijene od 3,53 KM po litri, ukupna javna davanja iznose oko 1,21 KM, odnosno približno 34,4 posto cijene.

Važno je pritom naglasiti da trošarina i cestarina ne ovise o cijeni barela na svjetskom tržištu, nego su utvrđene u fiksnom iznosu po litri. Drugim riječima, čak i kada bi cijena Brenta pala sa 100 na 70 dolara po barelu, 0,70 KM trošarine i cestarine po litri dizela ostalo bi nepromijenjeno. Promjena cijene nafte odražavala bi se na druge elemente konačne cijene goriva, među kojima su nabavna cijena derivata, rafinerijski i distribucijski troškovi, marže te iznos PDV-a.

U slučaju ozbiljnog i dugotrajnog energetskog poremećaja države zato imaju nekoliko mogućnosti – od poreznih intervencija i pomoći najugroženijim skupinama do različitih mjera kojima se pokušava smanjiti potrošnja goriva.

Crni scenarij

U krajnjem scenariju ozbiljnog i dugotrajnog poremećaja opskrbe države mogu posegnuti i za ograničavanjem potrošnje goriva. Takva mjera već je bila donesena na ovim prostorima: u bivšoj Jugoslaviji 3. svibnja 1979. uveden je sustav "par-nepar“, kojim se korištenje automobila ograničavalo prema završnom broju registarske oznake. Tijekom prvih tjedana vožnja je bila zabranjena automobilima s određenim registracijama samo vikendom i četvrtkom, a nakon nekoliko mjeseci uvedeno je i stalno pravilo da parnim datumima ne smiju voziti automobili s parnim registracijama i obrnuto.