Špago o Mostaru: "Ratne ciljeve pokušavaju ostvariti administrativnim metodama"

"Ne libim se reći da svoje ratne ciljeve pokušavaju ostvariti administrativnim metodama", izjavio je Šerif Špago, potpredsjednik SDA i predsjednik Kluba zastupnika te stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govoreći za Avaz o političkim odnosima u Mostaru i Hercegovini.

Špago tvrdi da se različiti događaji u Mostaru i Hercegovini koriste za zaoštravanje političke retorike i produbljivanje podjela, a kao jedno od najvažnijih aktualnih pitanja izdvaja otkaze za 22 radnika JP "Komunalno" Mostar.

Otkazi u Komunalnom

"To bi prošlo nezapaženo da nisu u pitanju samo Bošnjaci. To je vrhunac pokušaja HDZ-a i njegovih kadrova da ovladaju javnim poduzećima bez bilo kakve suradnje i komunikacije s predstavnicima Bošnjaka", rekao je Špago.

Navodi da se nakon odlaska pojedinih rukovodećih službenika u mirovinu ne raspisuju natječaji, nego se njihove ovlasti prenose na kadrove hrvatske nacionalnosti.

Kao primjer spomenuo je Službu za katastar, za koju tvrdi da je nakon dolaska kadra HDZ-a imovinu Elektroprivrede BiH počela prebacivati na Elektroprivredu HZ HB. Nakon toga, dodaje, Klub Bošnjaka odlučio je ne sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća Mostara.

Špago se osvrnuo i na promjenu na čelu JP "Komunalno" Mostar, navodeći da je nakon smjene direktora Bošnjaka za vršiteljicu dužnosti imenovana osoba iz reda hrvatskog naroda.

"Imenuje se vršiteljica dužnosti iz reda hrvatskog naroda, gospođa koja veliča ratne zločince, i što od nje očekivati nego da otpušta Bošnjake koji u određenom trenutku, iz niza razloga, svoje zadatke nisu mogli izvršiti. Nezabilježeno je da zbog jednog radnog naloga 22 radnika koja nose tvrtku ostanu bez posla", kazao je.

Prema njegovim riječima, HDZ pokušava iskoristiti trenutačnu većinu kako bi ostvario ono što nije uspio tijekom proteklih dvadesetak godina.

"Stolacizacija Mostara neće proći"

Špago tvrdi da dužnosnici HDZ-a odgovornost za aktualne probleme neformalno prebacuju na lokalnu razinu i govore da se pojedini lokalni dužnosnici ne mogu kontrolirati.

Ipak, smatra da se u Mostaru ništa važno ne događa bez znanja vrha stranke.

Kao argument naveo je Stolac, gdje, prema njegovim riječima, Bošnjaci čine oko 39 posto stanovništva, dok su u javnim institucijama zastupljeni s približno tri posto. Sličnu situaciju vidi i u Čapljini te drugim sredinama.

"Otprilike je to politika – govoriti da ste ugroženi, a gdje god ste u mogućnosti diskriminirati najmnogobrojniji narod u BiH", rekao je Špago.

Poručio je da se, kako je rekao, "stolacizacija Mostara" neće dopustiti, čak ni po cijenu izlaska iz institucija u kojima su Bošnjaci svedeni na ulogu "fikusa kojeg netko preglasava".

Smatra da bi takvo djelovanje rušilo koncept jedinstvenoga grada Mostara.

Odnosi Bošnjaka i Hrvata

Špago je govorio i o potrebi poboljšanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, ističući da o njima ovisi stabilnost Federacije BiH, ali i cijele države.

Komentirajući najavu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o relaksaciji odnosa političkih predstavnika dvaju naroda, ocijenio je da je riječ o medijskom spinu.

"Dolazak na bajramski prijam nije relaksacija, nego zamagljivanje svih aktivnosti koje radite u pozadini", kazao je.

Podsjetio je da je suradnja političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata na svim razinama vlasti neizbježna, ali smatra da HDZ prije toga mora promijeniti odnos prema Miloradu Dodiku i njegovoj politici.

"HDZ mora otkloniti svoju politiku potpore Miloradu Dodiku i njegovim secesionističkim aktivnostima da bismo mogli govoriti o relaksaciji odnosa Bošnjaka i Hrvata u BiH. Ako podržavate Dodika, koji svakodnevno radi na slabljenju BiH, onda priča o relaksaciji ne prolazi kod ljudi koji BiH doživljavaju kao svoju domovinu", zaključio je Špago za "Avaz".